UNIVERZITET CRNE GORE
Fakultet političkih nauka/Podgorica
Seminarski rad
Fleksibilni oblici zapošljavanja
Podgorica, 2012.
UNIVERZITET CRNE GORE
Fakultet političkih nauka/Podgorica
Seminarski rad
Fleksibilni oblici zapošljavanja
Predmet: Evropsko radno pravo
Ime i prezime mentora:
Ime i prezime studenta:
Smjer: Evropske studije
Br. Indeksa:
Podgorica, decembar, 2012.
Sadržaj:
Uvod
Predmet mog rada su fleksibilni oblici zapošljavanja. U radu se definiše pojam, pojavni
oblici fleksibilnog zapošljavanja kao i ključni pravni izvori koji tretiraju ove oblike
zapošljavanja. Odnos poslodavca, zaposlenog i drzave uvijek je bio kompleksan. Fleksibilni
oblici zapošljavanja su veoma specifiĉni kroz sve svoje pojavne oblike. Ovi oblici zapošljavanja
predstavljaju atipičan oblik rada u odnosu na tradicionalan radni odnos na neodređeno vrijeme
i sa punim radnim vremenom. U svijetu se uočava sve veća zastupljenost fleksibilnog
zapošljavanja uzrokovana i porastom nezaposlenosti i razvojem novih tehnologija.
Cilj mog rada je da, na osnovu fleksibilnih oblika zapošljavanja ukažem da rad, odnosno
zaposlenje, ima fokusno mesto u savremenom društvu. Počev od nalaza mnogih istraživanja da
zaposlenost u znatnoj mjeri garantuje socijalnu uključenost, nezaposlenost, (ako je dugotrajna)
najčešće vodi u socijalnu izolaciju, siromaštvo, socijalnu isključenost. Zaposlenje mnogima
određuje status u društvu, sa jasnim reperkusijama na život porodice, školovanje dece. U
svakom slučaju, rad je osnov egzistencije čovjeka, nema života bez prihoda od rada. Rad djeluje
pozitivno na očuvanje zdravlja i kognitivnih sposobnosti. Gubitak posla mnogo toga mijenja u
životu čovjeka. Sa trajnim ili trajnijim gubitkom zaposlenja kreće se na nepovratni put socijalne
isključenosti. Gubitak zaposlenja i njegovo nenalaženje u godinama u kojima čovek još može da
radi punim kapacitetom i kada mu je zaposlenje itekako potrebno, uzrokuje brojne posledice:
radikalno smanjenje sredstava za život – ekonomska deprivacija,
nasilna, iznuđena promjena identiteta,
socijalna izolacija,
gubitak samopoštovanja,
prerano „starenje“.
Dok se nekad pod pojmom zapošljavanja i zaposlenosti podrazumijevao radni odnos na
neodređeno vrijeme i sa punim radnim vremenom provedenim u prostorijama poslodavca, danas
se zaposlenost posmatra sve šire u skladu sa potrebama poslodavca da ima na raspolaganju
zaposlene onoliko i onda kada mu je to potrebno. U tom kontekstu se analiziraju različiti oblici i
rešenja fleksibilnog zapošljavanja i radnog angažovanja koji su sve više zastupljeni u razvijenim
zemljama. Cijela problematika fleksibilnog zapošljavanja se u radu posmatra u kontekstu
privredne efikasnosti i efektivnosti, sa jedne, i promjenjenog sistema vrijednosti, životnog stila i
karakteristika novih generacija, sa druge strane. Na kraju se ukazuje na nužnost promene
horizonta posmatranja problema zapošljavanja u skladu sa savremenim privrednim tokovima,
kao i propisa koji će omogućiti primenu rešenja fleksibilnog zapošljavanja u našoj praksi.
Ključne reči: zapošljavanje, fleksibilnost, promjene, poslodavci, propisi, praksa
