SADRŽAJ
1. UVOD.......................................................................................................................3
2. RAZVOJ GRAĐANSKOG PARNIČNOG POTUPKA U BOSNI I
HERCEGOVINI......................................................................................................... 4
2.1 Ratno zakonodavstvo (1942. – 1946.)..........................................................................7
2.2 Građanski parnični potupak u periodu (1946. – 1956.)...........................................10
2.3 Organizacija sudova po ZPP 56 i Ustavu SFRJ iz 1963..........................................10
2.4 Glavni pisani izvori građanskog parničnog procesnog prava od 1976..................11
3. GRAĐANSKI PARNIČNI POSTUPAK U BIH DANAS.................................13
3.1 Sistematika zakona......................................................................................................14
4. ZAKLJUČAK.......................................................................................................15
5. LITERATURA......................................................................................................17
1. UVOD
Oblast glavne rasprave u građanskom parničnom postupku u Bosni i
Herecgovini u velikoj mjeri je izmijenjena donošenjem novih zakona o parničnom
postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i pred Sudom Bosne i
Hercegovine, uzimajući u obzir i ranije doneseni zakon u Distriktu Brčko. Razlozi za
to su mnogostruki. Naime, kao jedna od najvećih zamjerki sudovima u parničnim
postupcima općenito je, prije donošenja novih zakona, neefikasnost u vođenju glavne
rasprave, zatim bespotrebno i često odlaganje ročišta za glavnu raspravu, nedostatak
koncentracije dokaza u postupku, a zbog čega se građanski parnični postupak u
praksi najviše odugovlačio i čime su bile povrijeđene i odredbe člana 6. Europske
Konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
1
. Zbog toga je u novim
procesnim zakonima dat poseban značaj odredbama o glavnoj raspravi, kojima su u
velikoj mjeri izmjenjene odredbe prethodnih zakona, a u cilju veće efikasnosti u
postupku, te bržem završavanju građanskih predmeta.
U ovom radu prikazan je historijski razvoj sustava građanskog procesnog
pravau poslijeratnoj Jugoslaviji, te Bosni i Hercegovini, od Drugog svjetskog rata pa
sve do raspada SFRJ, 1991.godine. U razdoblju poslijeratne Jugoslavije još uvijek se
osjeća jakuticaj predratnog zakonodavstva, dok je za drugo razdoblje karakterističan
početak izgradnjemodernih procesnih instituta i načela, a treće razdoblje nas uvodi u
već zreli sustavgrađanskog procesnog prava, zavisnog od federalne strukture tadašnje
SFRJ i njenog samoupravnogdruštvenog uređenja. Cilj je ovog rada je prikazati kako
je poslijeratni razvoj ključanu cjelokupnom historijskom razvoju ove grane prava
kod nas, te da je kroz cijelo navedenorazdoblje bio progresivan i u velikoj mjeri
oslobođen ideološkog utjecaja političke vlasti.
1
Evropska konvencija o ljudskim pravima, izmijenjena Protokolima 11. i 14., F – 67075 Strasbourg
cedex, 01. jun 2010. God.,
http://www.echr.coe.int/Documents/Convention_BOS.pdf
, zadnji put
otvarano 22.08.2015. god.
2
Također, radi boljeg razumijevanja neophodno je osvrnuti se i na činjenicu da
je novi pravni koncept parničnog zakonodavstva započeo svoju primjenu u Bosni i
Hercegovini stupanjem na snagu Zakona o parničnom postupku koji se primjenjuje
na području Republike Srpske
2
od 01.08.2003. godine i stupanjem na snagu Zakona
o parničnom postupku koji se primjenjuje na području Federacije BiH
3
od
05.11.2003. godine, odnosno Zakoni entiteta, kao i stupanjem na snagu Zakona o
parničnom postupku koji se primjenjuje na području Brčko Distrikta BiH
4
, te
stupanjem na snagu Zakona o parničnom postupku pred sudom BiH
5
. Kada kažemo
da je novo parnično zakonodavstvo zasnovano na potpuno novom pravnom konceptu
u odnosu na ranije, onda prvenstveno imamo u vidu da se novim zakonodavstvom
umjesto načela materijalne istine propisuje raspravno načelo koje podrazumjeva:
“koliko činjenica, toliko prava“
6
. Zahvaljujući tome, umjesto materijalne istine
imamo formalnu istinu, koja podrazumijeva “da čega u spisu nema to na svijetu i ne
postoji“
7
. Mada se cijelo građansko parnično zakonodavstvo, koje se primjenjuje na
području Bosne i Hercegovine, zasniva na raspravnom načelu i formalnoj istini. No,
potrebno je naglasiti da se između entitetskih zakona i ZPP pred sudom BiH s jedne
strane, te ZPP Brčko Distrikta BiH s druge strane, pojavljuju i određene razlike.
Naime, odmah se mora napomenuti da su pojedine odredbe novih zakona, pogotovo
one koje reguliraju tok glavne rasprave, teško primjenjive u praksi i dovode do
2
Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/03), koji je stupio na
snagu 01.08.2003. god. i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Službene
glasnik
Republike
Srpske“,
broj
85/03,
74/05,
63/07).,
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_RS_Integral.pdf
, Zadnji put
otvarano 22.08.2015.god.
3
Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, broj 53/03), koji je stupio na
snagu 05.11.2003. god. i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Službene
novine
Federacije
BiH“,
br.
73/05,
19/06).,
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_FBiH_Integralni.pdf
, Zadnji
put otvarano 22.08.2015. god.
4
Zakon o parničnom postupku Brčko distrikta BiH, („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, broj
17/08),
koji
je
stupio
na
snagu
18.
marta
2009.
god.
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni/Zakon_o_parnicnom_postupku_Brcko_distrikta_BiH_8_09.pd
f
, Zadnji put otavrano 22.08.2015.god.
5
Zakon o parničnom postupku pred sudom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i
Hercegovine” br. 36/04), koji je stupio na snagu 24. maja 2004. god.,
https://advokat-
prnjavorac.com/zakoni/zakon_o_parnicnom_postupku_pred_sudom_bih.pdf
, Zadnji put otvarano
22.08.2015.god.
6
Stanišić, J., Modul 3, Građanska oblast, ŽALBENI POSTUPAK I RASPRAVA PRED
DRUGOSTEPENIM SUDOM, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, Sarajevo
januar 2006.
7
Stanišić, J., Modul 3, Građanska oblast, ŽALBENI POSTUPAK I RASPRAVA PRED
DRUGOSTEPENIM SUDOM, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, Sarajevo
januar 2006.
4
mnogih nedoumica, što je primjećeno već nakon godinu i pol dana od početka
primjene novih zakona. Naime, vidljivo je da različiti sudovi i sudije potpuno
drugačije postupaju u istim ili sličnim parničnim situacijama. Zbog toga će biti
posebno zanimljivo uzeti u obzir različita mišljenja i metode rada, te pokušati izvršiti
usaglašavanje sudske prakse iz ove oblasti u budućnosti.
Nakon raspada SFRJ i stvaranja novih država na navedenoj teritoriji,
postavilo se pitanje da li će, ikada, u bilo kom obliku, doći do ponovnog povezivanja
tih zemalja, tj. da li će, bar doći do ponovne harmonizacije pojedinih propisa, imajući
u vidu neminovnu ekonomsku povezanost na ovim prostorima. Činjenica je da svi
pravni sistemi ovih zemalja imaju isti osnov, koji je činila zajednička država.
Razlike, u pravnim sistemima koje su postojale u tadašnjim dijelovima zajedničke
države, nisu u potpunosti, mogle biti prevaziđene ni tada. One su bile vidljive i u
vrijeme SFRJ, kada smo mogli razlikovati savezno i republičko zakonodavstvo. No,
zajednička država i zajednički korjeni prava doprinjeli su da možemo govoriti o
zajedničkim karakteristikama pravnih sistema zemalja u regionu i danas, više od
dvadeset godina nakon početka raspada zajedničke države.
Sedamdeset tri godine postojanja zajedničke države, bilo je dovoljno da se taj
osnov zadrži i do danas, koji se ogleda u suradnji i povezivanju, ne samo zbog
činjenice da je postojala zajednička država i da će, do čvršćeg povezivanja, doći i u
okviru Europske unije, već i zbog činjenice da je prisutna svakodnevna povezanost
između građana ovih zemalja, koja se ogleda u čestim i stalnim prelascima preko
granica velikog broja ljudi, državljana svih zemalja bivših država SFRJ, zatim da ti
ljudi koriste veliki broj proizvoda koji se proizvode u ovim zemljama i, konačno, da
se radi o prirodnoj povezanosti sličnih ili istih naroda, bez obzira na razlike u religiji,
naciji i političkim shvatanjima. Skoro više od dvadeset godina poslije završetka
ratova na ovim prostorima, ponovo se govori o pitanjima i problemima u primjeni
prava koji su isti ili slični u svim navedenim državama. Sigurno je da je došlo do
određenih promjena u pravima pojedinih država, koje su posljedica mnogih okolnosti
vezanih za svaku zemlju ponaosob, ali je sigurno da je ostalo i mnogo toga
zajedničkog. Odnosno, da je dalji razvoj prava u svim ovim sistemima imao tu,
zajedničku liniju koja je i doprinjela da se ponovo govori o zajedničkim problemima
u primjeni prava i različitostima, koje krase svaki od pravnih sistema država u
regionu.
5
