Agencijsko novinarstvo

   Agencijsko novinarstvo
Agencijsko novinarstvo (engl. agency journalism / reporting ) oblik je novinarstva koji se ostvaruje putem agencija koje služe za prijenos vijesti u novine, časopise, radijske i televizijske odašiljače.

Agencije se javljaju sredinom 19. Stoljeća  kao novinarski servisi.
Prve novinarske agencije su bile Havas i Reuter.
Nakon pojave radijskog i televizijskog novinarstva, agencijsko se novinarstvo razvija u svakoj zemlji.

Nacionalne novinske agencije puštaju vlastite informacije u svjetsku mrežu.
Agencije se bave žanrom vijesti koje moraju biti objektivne i kratke.
U agencijskom je novinarstvu najvažnije načelo navođenje pouzdanog izvora informacije, kratak opis događaja i brza distribucija informacije diljem svijeta.
Agencijski su novinari istraživači.
Glavni zadatak im je otkriti vijest koja se kao roba za dalju upotrebu i doradu koristi  u svim glasilima u svijetu.

Priča o „mediju medija“- KAKO JE SVE POČELO ?

Povijest/historija agencijskog novinarstva ide još i od navedene 1865.
Prije nego što su postale informacijske meke pune pravodobnih, istinitih i objektivnih podataka, novinske agencije su imale drugačiju ulogu.
Na početku su novinske agencije uglavnom bile samo sredstva pomoću kojeg se najjeftinije odvijala trgovina vijesti, plešući na granici između državne represije i građanskih sloboda.
Zbog toga nije ni čudno da pioniri agencijskog novinarstva kao što su Charles-Louis Havas, Bernharnd Wolff i Paul Julius Reuter u svoje vrijeme nisu bili na najboljem glasu.
Izvorna zamisao o novinskoj agenciji pripisuje se Charles-Louisu Havasu, koji je istoimenu agenciju (HAVAS) osnovao davne 1835.
Havas je putem prevodilačkog ureda francuskim novinama nudio prevedene dopise koji su do njega stizali poštom.
Kada je preuzeo suparnički prevoditeljski ured, došao je i dan kada je i službeno nastala prva novinska agencija koja se vodila logikom – bez velikih troškova sve brojnijim čitateljima pribaviti zanimljiv i tražen sadržaj.
Nakon toga, agencijsko se novinarstvo počelo rapidno širiti po Starom i Novom kontinentu.
Razlog tomu su društvene potrebe, nagli tehnološki razvoj, izum telegrafa i širenje telegrafskih kabela te najvažniji čimbenik, razvoj novina i novinarske profesije polovinom 19. stoljeća.
Svijet je ubrzo nakon Havasa upoznao Wolffovu agenciju u Njemačkoj te Ruetersovu u Velikoj Britaniji. Također, s druge strane Atlantika, tada je započinjala i povijest izgradnje danas jedne od najmoćnijih svjetskih novinskih agencija – Associated Pressa (AP).
Nakon osnivanja većih agencija, koje su razvitkom telekomunikacija i širenjem dopisničkih mreža postale svjetske novinske agencije, u ostalim razvijenim zemljama svijeta krajem 19. i početkom 20. stoljeća polako su počele nicati nacionalne i specijalizirane novinske agencije.
Groznica novinskih agencija uhvatila je cijeli svijet.
Danas gotovo da ne postoji država koja nema nacionalnu novinsku agenciju.