UVOD

 Centralna banka je centralna monetarna ustanova u nekoj državi koja ima 
monopol   emisije   novca.   Funkcije   centralne   banke   su   da   održava 
monetarnu   stabilnost   nacionalne   ekonomije,   sprovođenjem   monetarno-
kreditne politike, reguliše novčani opticaj, organizuje i vodi platni promet 
zemlje, bavi se kupoprodajom deviza te propisuje stopu obavezne rezerve, 
kontroliše bankovni sistem, određuje službeno eskontnu stopu i slično.
         Uglavnom u svim zemljama egzistira samo jedna takva banka, npr. u 
Srbiji   Centralna   banka   Srbije   (Narodna   banka   Srbije),   u   EU   Evropska 
centralna banka (ECB). Međutim, negde ih je više, npr. kao u SAD, Kanadi, 
ali opet su te banke okupljene oko jedne centralne banke, a zajedno čine 
FED - sistem federalnih rezervi.
                 Za Centralnu banku se može reći da je kvazi banka ili specifična 
državna   institucija.   Ona   predstavlja   neprofitna   institucija,   i   ona   ne 
uspostavlja direktne odnose sa nebankarskim sektorima, osim sa državom, 
što znači da nema konkurentskih odnosa između centralne banke i drugih 
banaka.   Centralna   banka   vrši   emisionu   funkciju.   Ona   preko   svojih 
specijalizovanih institucija emituje gotov novac. Centralna banka emituje i 
primarni novac tako što odobrava kredite poslovnim bankama ili od njih 
kupuje nedospela potraživanja. Na ovaj način Centralna banka održava 
potrebnu količinu novca u opticaju i reguliše visinu kamatnih stopa na 

2

background image

         

2

Država na centralnu banku kao monetarnu instituciju prenosi prava i 

ovlašćenja   u   domenu   vođenja   emisione,   kreditno-monetarne,   devizne 
politike   i   regulisanja   novčane   mase.   Pored   niza   zajedničkih   obeležja, 
ovlašćenja   i   načina   funkcionisanja,   mogu   se   razlikovati   od   zemlje   do 
zemlje, a prvenstveno zavisi od stepena razvijenosti finansijskog sistema i 
infrastructure. Centralne banke se takođe razlikuju sa stanovišta odnosa i 
uticaja države na vođenje monetarne, kreditne, kamatne i devizne politike.
                 Centralna banka je vladina agencija koja vrši emisiju novčanica i 
kovanog novca reguliše ponudu novca i kredita u privredi, kamatne stope, 
devizni kurs (vodi monetarnu politiku)vrši superviziju finansijskog sistema 
služi   kao   zajmodavac   u   krajnjoj   instanci  upravlja   deviznim   rezervama 
zemlje   drži   depozite   banaka   i   drugih   centralnih   banaka  organizuje 
obavljanje platnog prometa   reguliše plaćanje i kreditiranje poslova sa 
inostranstvom.
        
 
Centralna   banka   je   javna   ili   kvazi   –   javna   agencija   sa   eksplicitnim   i 
ekskluzivnim pravom kontrole novčanih i kreditnih poslova. Kao “banka 
svih   banaka”,   čijim   posredstvom   komercijalne   banke   mogu   namirivati 
svoja uzajamna potraživanja, garantuje 
vrednost domaće valute, vodeći politiku stabilnosti cena. Može da skuplja, 
obrađuje i da analizira informacije o finansijskim tokovima i o realnoj 
ekonomiji. Državna banka koja emituje novac i vrši kontrolu poslovnih 
banaka, pa se otuda i naziva “banka banaka”.

2

 Miroljub Hadžić: “Bankarstvo”, Beograd 2009., str. 16

4

3

Aktivu centralne banke čine:

Svo raspoloživo zlato i drugi plemeniti metali koji se drže od i za 

račun Centralne banke

Sve novčanice i kovani novac koji se drzi od ili za račun Centralne 

banke

Sve   mjenice,   solo   mjenice,   uvjerenja   o   depozitu,   obveznice   i 

vrijednosni   papiri   koje   izdaje   rezidenti   drugih   zemalja   a   koji   su 

držani od ili za račun Cetralne banke

Svo potraživanje naplativo u slobodnoj konvertibilnoj valuti

Specijalna prava između MMF i Centralna banka

Pasivu centralne banke čine:

Svako   potraživanje   koje   plativo   u   kovertibilnoj   valuti,   vodi   u 

knjigama Centralne 

banke, na racunima stranih Centralnih banki ili drugih finasijskim 

institucijama.

Sve Konvertibilne marke koje drži MMF.

Krediti prema stranim centralnim bankama i vladama

Terminski ugovori o prodaji i preprodaji koje je Centralna banka 

zaključila  sa stranim bankama.

Centralna banka je dužna da svakog mjeseca objavljuje mjesečne podatke o 
ukupnom iznosu Konvertibilnih maraka u opticaju kao i zvanične rezerve 
Centralne banke.
Upravno vijeće Centralne banke propisom zahtjeva da banke drze depozite 
kod   Centralne   banke,   preko   centrale   i   glavnih   jedinica   u   minimalnom 
propisanom nivou koji iznosi do 20%. Obavezne rezerve se primjenjuju 

3

 Sejmenović Jovan, Finansijska tržišta-tržište novca i kapitala, Univerzitet za poslovne studije B. 

Luka, 2009.godine. str. 96

5

background image

centralna   banka   u   tome   ima   odlučujuću   ulogu   obzirom   da   emituje 
primarni novac koji služi kao osnova za sekundarnu emisiju poslovnih 
banaka.

Funkcija sprovođenja monetarne politike:

Centralna banka je nadležna za vođenje monetarne politike, u čijoj osnovi 
je kvantificiranje i dinamiziranje ponude novca.
Sa druge strane, monetarna politika je politika koju vodi centralna banka, s 
namerom da utiče na monetarne i realne agregate, kamatne stope i devizni 
kurs, a sve u cilju postizanja krajnjih ciljeva makroekonomske politike 
(stabilnost cijena, ekonomski rast, puna zaposlenost i uravnotežen platni 
bilans), pri čemu se akcenat stavlja na stabilnost cijena.
Dejstvo centralne banke u sprovođenju monetarne politike podrazumijeva 
odgovarajuće rukovanje tzv. instrumentima monetarne politike (sredstva i 
metode koje primjenjuje centralna banka sa ciljem održavanja adekvatnog 
nivoa, mase i strukture novca i kredita)

7

Instrumenti 

Instrumenti 

monetarne 

monetarne 

politike

politike

Kvantitativni 

Kvantitativni 

instrumenti

instrumenti

Kvalitativni 

Kvalitativni 

instrumenti

instrumenti

Politika obaveznih rezervi

Politika obaveznih rezervi

Politika eskontne i uopšte 

Politika eskontne i uopšte 

ka

ka

m

m

atne stope

atne stope

Politika otvorenog tržišta

Politika otvorenog tržišta

Regulisanje kredita centralne 

Regulisanje kredita centralne 

banke 

banke 

poslovnim bankama

poslovnim bankama

Regulisanje uslova kredita

Regulisanje uslova kredita

Selektivna kreditna politika

Selektivna kreditna politika

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti