Ekonomija – Pitanja i odgovori

1. Koji su suvremeni pravci neoklasičnih škola?
To su Marshallova sinteza, Hicks-Samuelsonova sinteza, Ekonomika ponude (Supply-side economics), Ekonomika racionalnih očekivanja, Konstitucionalna politička ekonomija, Monetarizam.

 
2.Nova kejnezijska ekonomija kad se pojavila i zašto se zalagala?
Pojavila se na terenu Velike krize iz 1930-ih godina, a zalagala sa za miješanu privredu – odnosno dominaciju privatnog sektora, ali uz važnu ulogu vlade i javnog sektora.

3.Najznačajnija pitanja ekonomske organizacije? Objasnite ih!
1. Šta proizvoditi? – koje materijalno dobro ili uslugu proizvoditi, i u kojim količinama? Postoji nebrojeno načina da se zadovolje potrebe. Broj poznatih dobara raste svakim danom. Svakoj društvenoj zajednici neophodna su dobra poput hrane i pića, odjeće, ogrijeva, stambene infrastrukture itd.
2. Kako proizvoditi? – broj proizvodnih tehnika je velik. Koju kombinaciju kapitala, ljudskog rada i sredstava za rad treba koristiti u izradi neophodnih dobara? Neka dobra zahtijevaju veće učešće ljudskih resursa, dok je za neka potrebna visokosofisticirana tehnologija.
3. Za koga proizvoditi? – kako rasporediti proizvodeno među učesnicima u zajednici? Ko će zadovoljavati potrebe putem proizvedenih dobara – individue ili organizacije? Država i društvena zajednica?

4. Adam Smith i njegov znanstveni doprinos?
Adam Smith se zalagao za KLASIČNU teoriju rasta te je rekao. Rast je uvjetovan ekonomijom        ponude,tj. rastom pučanstva,investicija i zemlje:

•    rast pučanstva je uvjetovan osiguranjem sredstava za život,
•    rast investicija uvjetovan je stopom štednje
•    rast zemlje uvjetovan je kolonizacijom ili tehnološkim poboljšanjem plodnosti zemlje
•    tehnološko usavršavanje i podjela rada potiču rast
•    štednja poduzetnika potiče investicije i rast,niske nadnice

5. John Keynes i njegov znanstveni doprinos?
John Maynard Keynes je počeo razvijati novi okvir makroekonomske analize. J.M.Keyness napisao je knjigu 1936. godine “Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca”. Keynesova teorija bila je značajna jer je ukinuo vodeću misao o vremenu i doveo do većeg svijesti da se problemi poput nezaposlenosti nisu proizvod lijenosti, ali su rezultat strukturne neadekvatnosti u gospodarskom sustavu. Vidio je gospodarstva kao nemogućnost da održava sebe samo u ravnoteži i vjerovao da je neophodno da Vlada intervenira i svara uštede preko državne potrošnje. Keynesians se stoga zalaže za aktivnu politiku. Prema teoriji, državna potrošnja može se koristiti za povećanje agregatne potražnje, čime se povećava ekonomsku aktivnost, smanjenje nezaposlenosti i deflacija.