Novac je specifična roba koju je razvitak robne proizvodnje i razmjene izdvojio iz ostalog
robnog svijeta da monopolski vrši ulogu opšteg ekvivalenta. Na taj način novac predstavlja
prometnu vrijednost koja je apstraktan izraz cjelokupnog bogatstva društvene zajednice, a
ujedno služi i kao univerzalno sredstvo za međusobno upoređivanje i razmjenjivanje svih
proizvoda   ljudskog   rada.     Ukupna   količina   novca   u   opticaju   ima   veliki   značaj   u
funkcionisanju neke privrede. Kada se pojavi veća količina novca u opticaju takva pojava se
naziva   inflacija   a   suprotno   tome   manja   količina   novca   u   opticaju   od   potrebne   se   naziva
deflacija. Narušavanje monetarne ravnoteže odnosno ravnoteže između raspoložive količine
novca   i   stvarne   potrebe   za   novcem   dovodi   do   zastoja   u   izvršavanju   robno-novčanih
transakcija i dospijelih obaveza. Novac igra jednu od ključnih uloga u tržišnim privredama.
Ona se ogleda, prije svega, u sledećem: društvena uloga novca u ekonomskom sistemu sastoji
se u tome da on predstavlja ključnu kariku koja povezuje robne proizvođače. Zbog toga se
kaže da je novac -jezik sporazumjevanja među ljudima; veoma važna uloga novca ogleda se i
u   činjenici   da   se   pomoću   njega,   dijeli,   preraspodeljuje   i   troši   nacionalni   dohodak;
Novac ima izuzetno značajnu ulogu u privrednoj dijelatnosti preduzeća, u funkcionisanju
državnih   organa   vlasti   i   povećanju   zainteresovanosti   robnih   proizvođača   da   poboljšaju
efikasnost   privređivanja   racionalnijim   korištenjem   resursa   Ova   uloga   novca   ogleda   se   u
uticaju na poboljšanje privredne dijelatnosti preduzeća -povećanju zainteresovanosti različitih
karika u privrednom procesu da povećaju proizvodnju i snize troškove proizvodnje -stvaranju
režima zavisnosti novčanih isplata od novčanih uplata što povećava zainteresovanost robnih
proizvođača,   preduzeća   i   državnih   organa   da   uveličaju   novčane   prilive   preko   povećanja
proizvodnje i racionalnog iskorištavanja resursa -obavljanju, kroz novčani opticaj, kontrole
cijena, obima i kvaliteta roba što doprinosi potpunijem i kvalitetnijem podmirenju potreba;
velika uloga novca ogleda se u regulisanju privrednih tokova, naročito kada se to regulisanje
zasniva,   u   prvom   redu,   na   instrumentima   monetarnog   regulisanja.   Monetarno   regulisanje
usmjereno   je   na   podsticanje   privrednog   rasta   i   zapošljavanja   uz   održavanje   relativne
unutrašnje i spoljne stabilnosti.

1.1 Blagajna

Za plaćanje pribavljenih sredstava (u obliku stvari i prava), kao i za plaćanje, na drugi način
nastalih,   obaveza,   neophodno   je   raspolagati   odgovarajućim   novčanim   sredstvima,   tj.
gotovinom. Gotovina obuhvata gotovinu u blagajni i depozite po viđenju (na tekućem žiro-
računu i deviznom računu, kao i na računima izdvojenih novčanih sredstava). Platni promet se
može obavljati kao gotovinski i bezgotovinski, pa se gotovina pojavljuje kao gotovina na
tekućem (poslovnom) računu i gotovina u blagajni.
Blagajna   je   organizacioni   deo   preduzeća   preko   koga   se   obavlja   najveći   dio   gotovinskog
platnog   prometa   preduzeća,   tj.   vrše   gotovinska   plaćanja   i   gotovinske   naplate.
Gotovinski   ekvivalenti   su   kratkoročna,   visokolikvidna   ulaganja   koja   mogu   da   se   brzo

konvertuju   u   poznate   iznose   gotovine   ,   uz   beznačajan   rizik   od   promjene   vrijednosti.
Gotovinski ekvivalenti su, najčešće, u obliku: kratkoročnih državnih obveznica, blagajničkih i
komercijalnih   zapisa,   depozitnih   sertifikata,   bankarskih   akcepata,   mijenica,   čekova,
plemenitih   metala   (npr.   zlatnih   poluga).   Primarna   svrha   posjedovanja   gotovinskih
ekvivalenata je najčešće zbog izmirenja kratkoročnih finansijskih obaveza, a rjeđe investiranja
ili

korištenja

neke

druge

svrhe.

Gotovina i gotovinski ekvivalenti se vrednuju u skladu sa MRS 39 Finansijski instrumenti:
Priznavanje   i   mjerenje   i   drugim   relevantnim   Međunarodnim   standardima   finansijskog
izveštavanja.
Prilikom njihovog pribavljanja (početno vrednovanje) vrednovanju se vrši u visini plaćenoj za
njegovo pribavljanje tj. u visini datog drugog sredstva (vrednovanje se dakle vrši po trošku
nabavke). U slučaju da se radi o gotovini u stranoj valuti ona se vrednuje po zvaničnom
srednjem kursu strane valute. Plemeniti metali i predmeti od plemenitih metala procenjuju se
najmanje   u   visini   vrednosti   izvedene   iz   cene   plemenitih   metala   na   svetskom   tržištu.
Evidentiranje gotovine i gotovinskih ekvivalenata se vrši u glavnoj knjizi i dnevniku glavne
knjige finansijskog knjigovodstva. Za evidentiranje gotovine u blagajni blagajnik obavezno
vodi   blagajnički   dnevnik,   kao   jednu   od   pomoćnih   knjiga   u   knjigovodstvu.   U  blagajnički
dnevnik on svakodnevno, hronološki, upisuje sve uplate i isplate novca u blagajnu. Kao prilog
blagajničkom dnevniku služe dokumenta na osnovu kojih su izvršene uplate i isplate novca:
nalog blagajni za isplatu, nalog blagajni za naplatu, blagajnički ček, opšta uplatnica i dr.
Promjene   gotovine   i   gotovinskih   ekvivalenata   su   vrednosne,   i   to   u   obliku   povećanja   i
smanjenja. Za pojedine gotovinske ekvivalente mogu se pratiti i količinski podaci, kao što su
na primer težina zlata i predmeta od zlata, čistoća zlata, itd. Zbog različitosti ovih sredstava
prikaze   promjena   daćemo   pri   obradi   konkretnih   računa   tih   sredstava.   Sva   povećanja   ili
smanjenja novčanih sredstava preduzeća posljedica su njegovog pojavljivanja kao učesnika u
platnom   prometu   (plaćanju   obaveza   ili   naplati   potraživanja   i   dr.).

Blagajnička dokumentacija

Sve naplate i isplate gotovog novca blagajnik smije da obavlja samo na osnovu uredno
popunjenih i kontrolisanih dokumenata. Kontrolu blagajničke dokumentacije obavlja za to
ovlašteno lice, koje se naziva likvidator ili kontrolor.
Dokumenta koja se javljaju prilikom naplate gotovog novca su:
nalog blagajni da naplati,
priznanica,
račun za prodatu robu,
komisijski zapisnik o višku novca u blagajni
Nalog blagajni da naplati je dokument koji se popunjava uz svaki orginalni knjigovodstveni
dokument na osnovu kojeg treba izvršiti naplatu gotovog novca.
Priznanica je pravdajući dokument koji se javlja pri naplatama i isplatama gotovog novca, a
sastavlja ga lice koje prima novac. Obično se sastavlja u tri primjerka od kojih jedan ostaje u
knjizi priznanica, drugi se šalje na knjiženje, a treći primjerak se izdaje licu koje je novac