Knjigovodstvena evidencija kratkorocnih kredita

UVOD :
Samom pojavom i nastankom kupoprodaje , tj poslova vezanih za kupoprodaju roba i usluga, javila se i potreba za povremenim odgodjenim placanjima pojedinih kupaca.
Naime, nisu svi kupci u svakom trenutku mogli da uvijek blagovremenu izvrse placanja za zelju robu, ali anticipativno gledajuci , kupci su imali ocekivane prihode kojim bi vremenom ( za kratko vrijeme ) mogli da izvrse svoje obaveze.
Razvojem trzista, rastućom globalizacijom i ekspanzijom roba i usluga, kao i zeljama trgovaca za sto vecim obrtom tj sto brzom prodajom svoje robe, kupcima su nudjene te robe na odgodjeno placanje, tj javlja se kupovina na kredit.
Danas, u potpuno globalizovanom svijetu, gdje su tržišne ekonomije svih zemalja medjusobno dobro povezane, gdje je ubrzan i skoro do savršenstva doveden promet i protok roba i usluga, kredit je neizostavan dio ekonomskih proucavanja.
Kupci su uvijek zainteresirani za kupovinu na kredit, tj na odgodjeno placanje, jer samim time duze drze novce kod sebe, tj mogu da ga stavljaju u opticaj tokom vise ciklusa nego kada bi odmah morali da plate robu, takodje, usljed očekivanja budućih prihoda kupci mogu blagovremeno da nabave robu i usluge a istu plaćati u skladu sa primanjima.
Činjenica jeste da je kredit neizostavan u današnjim poslovnim procesima, dokaz tome jeste i pojava i jako brz razvoj specijaliziranih insitucija koje se bave odobravanje kredita raznih vrsta i raznim kategorijama.

1. KREDIT
Kredit se može definisati na nekoliko načina, prije svega može da se odnosi na konkretno odgodjeno plaćanje, tj odobravanje roka u kome kupac mora da izvrši obavezu prema prodavcu. Takodje može se odnositi i na gotovinsko ili žiralno odobravanje traženog iznosa novca fizičkom ili pravnom licu od strane neke specijalizirane institucije ( najčešće je to komercijalna banka ).
Usljed nedostatka novca, subjekat može tražiti kredit kako bi ( u najčešćem slučaju ) prebrodio jaz izmežu raspoloživog iznosa novca i iznosa koji će nakon izvjesnog vremena da posjeduje ( očekivani prihodi ili zarada ).
Od samog nastanka kredita pa do danas, princip kreditiranja se nije mnogo mijenjao, ali su se razvili mnogi dodatni kreditni proizvodi koji stoje u ponudi raznih kreditnih insitucija.
Princip kreditiranja jeste sljedeći :
Pojavljuje se nedostatak novca kod zajmotražioca
Zajmotražioc se obraća davaocu kredita sa zahtjevom za zajam
Davaoc kredita provjerava bonitet zajmotražioca
Davaoc kredita odobrava kredit tražiocu
Tražioc ( sada dužnik ) vraća kredit zajedno sa naknadom koji određuje davaoc kredita ( kamata )
Brojni novi dodatni kreditni proizvodi su nastali usljed globalizacije i razvoja informacionih tehnologija kao i usljed rastuće potražnje za kreditnim sredstvima.