Maloljetnička delikvencija

Šta je maloljetnička delinkvencija?

Maloljetnička delinkvencija je prijestupničko ponašanje specifično za populaciju maloljetnika. U užem, pravnom smislu, svi tipovi ponašanja mladih, starijih od 14, a mlađih od 21 godinu koji, prema zakonu, spadaju u kaznena djela.
Svi oblici delinkventnog ponašanja mladih mogu se svrstati u četiri kategorije:
• Radnje destruktivno uperene protiv integriteta drugih osoba
• Radnje destruktivno uperene protiv vlasništva i materijalnih dobara drugih
• Radnje povlačenja
• Radnje samouništenja
Postoji i podjela koja u oblike delinkvencije uključuje:
• Prijestupe kazneno-pravnih normi
• Prijestupe prekršajnih normi
• Prijestupe moralnih normi
Mnoga istraživanja bavila su se fenomenom maloljetničke delinkvencije iz različitih perspektiva. O pojmu maloljetničke delinkvencije postoje različita i brojna shvaćanja. U upotrebi je i mnogo termina kojima se ova pojava ili pojedini njeni oblici označavaju. Takvo shvaćanje je višestruko uvjetovano. Pored složenosti same pojave, tome su u najvećoj mjeri doprinjeli različiti konceptualni pristupi, koji vode različitim rješenjima. U početku se maloljetnička delinkvencija nije razlikovala od kriminaliteta. Danas se ističe razlika između delinkvencije i kriminilateta. Konflikti između sociološkog i psihijatrijsko-psihološkog pristupa objašnjenju kriminaliteta posebno su vidljivi iz načina na koji tretiraju obitelj kao faktor kriminaliteta. Sociolozi se zanimaju za odnose između obitelji i šire društvene zajednice i mogućnosti socijalizacije dok psihijatri i psiholozi pristupaju obitelji kao izvoru emocionalnog zadovoljstva i uskračivanja, te kao značajnom faktoru razvoja osobnosti.
Karakteristike mladih delinkvenata

Odrastanje je vrlo dinamičan proces. Mladost je razdoblje života u kojem se pojedinac suočava sa različitim problemima i zadacima koji se pred njega postavljaju. To je ujedno i najintenzivnije kognitivno, emotivno i konativno razdoblje koje je obilježeno stjecanjem znanja i usvajanjem različitih navika, sudova, vrijednosti, stavova. Jedan od najvećih zahtjeva je izgradnja vlastitog identiteta i potraga za odgovorima na brojna pitanja.
Kod mladih se javlja potreba za druženjem i uključivanjem u društveni život šire zajednice kroz pripadanje određenim vršnjačkim grupama i društvima. Ako se pojedinac uključi u određenu skupinu koju društvo prepoznaje kao pozitivnu grupu koja njeguje i promiče određene pozitivne vrijednosti i ciljeve, imajući u vidu poštovanje normi i zahtjeva šire okoline onda možemo govoriti o zadovoljavajućem uključivanju. Međutim, u nekim manje kontroliranim uvjetima mladi se udružuju i prepoznaju s devijantnim grupama tražeći sebi slične sa istim psihičkim i društvenim problemima, a kao cilj i sadržaj njihovo druženje postaje obilježeno nasiljem, zavisnošću, različitim kaznenim djelima i to sve kao sastavni dio rituala grupe. Takvo uključivanje prouzrokuje devijantno ponašanje koje često prerasta u delinkvenciju i kaznena djela te postaje prijetnja široj zajednici.
Etiološki faktori maloljetničke delinkvencije su raznovrsni ali se posebno ističu:
• Degradirana i nepotpuna obitelj
• Nedostaci u obrazovanju i odgoju
• Neadekvatni institucionalni uvjeti resocijalizacije
• Nedostaci u organizovanju i korištenju slobodnog vremena
• Nefunkcionalne službe socijalne zaštite