FILOZOFSKI FAKULTET U MOSTARU
STUDIJ SOCIJALNI RAD
MARGARET MEAD: POJEDINAC I KULTURA
Seminarski rad
Kolegij: Socijalna i kulturna antropologija
Mostar, siječanj 2014.
3
2. MARGARET MEAD: POJEDINAC I KULTURA
Kad je u studenome 1978. godine preminula Margaret Mead, bila je među
najčitanijim antropologinjama Amerike, a vjerojatno je to i danas. Njezina prva knjiga
„Odrastanje na Samoi“ objavljena 1928. godine, postala je u trenu klasik i ostala
najprodavanijom knjigom iz područja antropologije (Freeman, 1983., prema Moore,
2013.). Veliku popularnost knjiga zahvaljuje središnjem pitanju koje je fasciniralo ljude:
Zašto smo takvi kakvi jesmo? Mead je pronašla odgovor u zajedničkim iskustvima većine
ljudi – djetinjstvo, roditeljstvo i spol – pa je tako njezino djelo neposredno zainteresiralo
milijune ljudi. Široko zanimanje za rad i ideje Margaret Mead razumljivo je s obzirom na
brojnost i različitost objavljenih radova, koji su dostupni na različitim medijima,
uključujući ploče, vrpce, filmove i video zapise. Njezina je bibliografija do 1976. godine
brojila više od 1400 objavljenih naslova knjiga, članaka u znanstvenim publikacijama,
prikaza knjiga, novinskih članaka, konferencijskih izvješća i stalnih napisa u časopisima
(Gordon, 1976., prema Moore, 2013.).
Želja za promicanjem određenih ideja pokretala je Margaret Mead. Željela je
govoriti o temeljnim društvenim pitanjima i izmijeniti društvene uvjete na osnovu
komparativnih antropoloških podataka. Primjerice, činjenica da neka društva nisu hranila
djecu prema strogo utvrđenom planu podrazumijevala je da se tako postupalo sukladno
usvojenom ponašanju, te se ono moglo ustanoviti i promijeniti ako se to željelo. Utjecaji
različitih pristupa odgoju djeteta mogu se procijeniti na njima kao odraslim osobama, pa
se mogu zagovarati različite prakse i na taj način društvo učiniti boljim (Moore, 2013.).
Stajališta Margaret Mead u vezi s odgojem djece bila su veoma rasprostranjena u
američkom društvu (Moore, 2013.). Margaret Mead je izabrala dr. Benjamina Spocka za
pedijatra svoje djevojčice zbog toga što se on podvrgnuo psihoanalizi (Bateson, 1984.,
prema Moore, 2013.), a Mary Catherine Bateson je bila prvo dojenče s kojim je stupio u
doticaj koje je majka dojila na zahtjev djeteta. Kao antropologinja, Margaret Mead je
bilježila zahtjeve svoje bebe za hranom, njihov vremenski raspored i prilagodila je svoje
obveze predavanja i pisanja tim vremenskim rokovima. To je donekle utjecalo na pisanje
dr. Spocka o njezi djeteta a time i na odgoj u prvom poslijeratnom naraštaju djece. Mnogi
su bili odgajani ili su sami odgajali svoju djecu na način na koji je Margaret Mead
posredno utjecala. Prema zapisima njezine kćeri: „Novosti koje je Margaret kao roditelj
