dva privredna subjekta, dogovaraju uvoz i izvoz u odnosu 1:1. U ukupnom poslu učestvuje
dva ili više preduzeća i pri tom uvoznici u domaćoj valuti plaćaju centralnoj banci uvezenu
robu, dok izvoznici svoj izvoz naplaćuju ne direktno od svojih kupaca iz inostranstva već
od centralne banke i to u domaćoj valuti. Barter aranžmani odgovaraju zemljama koje su
suočene sa nedostatkom deviza, ali se generalno smatra da predstavljaju zastarjeli i
prevaziđeni oblik bilateralnih trgovinskih odnosa. Barter poslovi se mogu najkraće
definisati i kao isporuka robe koja se plaća drugom robom.

Bartering

je u svojoj osnovi trgovanje zasnovano na razmjeni (kolokvijalno trampi)

jednog proizvoda ili usluge za drugi. Obično ne podrazumijeva razmjenu novca. Barter se
može obaviti neformalno, po sistemu “jedan na jedan”, između pojedinaca i preduzeća, a
može teći i preko kompanije specijalizirane za takvu razmjenu. Moderni komercijalni
barter sofisticirani je sistem za razmjenu (pod upravom barter-kompaije) koji omogućuje
preduzetnicima (članovima) da dio svojih troškova podmire bez upotrebe novca.

Barter-kompanija je organizacija s članovima (klijentima) s kojima ima sklopljen

ugovor o razmjeni imovine ili usluga za određenu proviziju. Pojam ne obuhvaća
neformalne razmjene sličnih usluga na nekomercijalnoj osnovi. Članovi takve udruge nisu
dužni razmijeniti ili kupiti robu ili usluge direktno od prodavca. Umjesto toga, kada član
barter-kompanije prodaje proizvod ili uslugu drugom članu, na račun mu odmah sjeda
iznos koji odgovara tržišnoj vrijednosti proizvoda ili usluge, bez gubitaka koji nastaju u
uobičajenoj robnoj razmjeni.

3. ZBOG ČEGA BARTER POSLOVI?

Teška, često nemoguća, naplata potraživanja ne samo da predstavlja problem u

privlačenju inostranih investitora, već uopšte za poslovanje u zemlji. Ekonomski stručnjaci
i analitičari ističu da se nekažnjavanje preduzeća koja su veliki dužnici i gubitaši, umjesto
zaštite povjerilaca i vlasnika kapitala, pravda brigom za sudbinu radnika. Selektivno
„gledanje kroz prste“ je socijalizacija ekonomskih odnosa i opiranje tržišnoj ekonomiji.
Htjeli takvo stanje ili ne, takav ambijent finansiraju poreski obveznici, ali nema sumnje da
ekonomija koja više brine o zaštiti dužnika nego o zaštiti povjerilaca nema perspektivu.

Milica Bogdanovič, Lazar Šestović; Ekonomija od A do Z, Beogradska otvorena škola.

http://www.profitiraj.hr/novosti/ -na-