Metode razvoja snage

1. UVOD
Na početku čemo reći šta je kineziterapija i čime se bavi.Kineziterapija je medicinska disciplina u sklopu medicinske rehabilitacije koja koristi pokret u svrhu liječenja povrijeđenih ili oboljelih
Kineziterapija je liječenje kretanjem i tjelesnim vježbama Kineziterapija – metoda liječenja
1.1. HISTORIJA KINEZITERAPIJE

U Kini 2700 g.p.n.e. Knjiga Kong-Fu u kojoj se ističu elementi terapijske gimnastike i njenog utjecaja na organizam. Kineski liječnik Hua To u 2. st.n.e. osnovao narodnu gimnastiku DO-in, vježbe disanja, tai ji quan. Stari hindusi opisali oko 840 različitih vježbi, vjerovali da disanja utiču na razvoj duha. U helenskoj medicini terapijska gimnanstika obavezan dio liječenja.Merodik, Hipokrat, Asklepiad smatrali vježbe obveznim dijelom profilaktičke medicine.Aristotel, smatra se ocem kineziologije, putem geometrijske analize pokreta izučavao akciju muskulature. Arhimed, razradio hidrostatske principe i zakonitosti pokreta u tekućoj sredini. Ling (18 st.) osnivač moderne medicinske gimnastike i prvog zavoda za “medicinsko vježbanje”. Tissot (1781.) “Pokret po svom djelovanju zamjenjuje svako terapeutsko sredstvo, dok sva ljekovita sredstva ne mogu zamjeniti pokret”. Benjamin Duchne, knjiga “Fiziologija pokreta” postavlja temelje moderne kineziterapije.

2. MIŠIĆNA SNAGA
Mišićna snaga (Strength) je sposobnost mišića da kontrakcijom savladava otpor. Ljudsko tijelo, to jest naš mišićni sustav sastoji se od preko 600 mišića, od kojih je oko 65% smješteno iznad struka. Svi ovi mišići su snažno okarakterizirani njihovim osnovnim tjelesnim principom, a to je da njihova upotreba koristi njihovom osnaživanju i održavanju, dok njihovo ne korištenje vodi mišićnoj atrofiji. Dakle, upotreba i održavanje mišićnog sustava nije stvar dosezanja i održavanja nekakvog fit stanja, već stvar čistog zravstvenog aspekta. Naime, mišići koji se često koriste reagiraju povećanim protokom krvi, to jest prokrvljenjem, zatim povećanjem broja mitohondrija,ihstanične podjedinica koje stvaraju energiju, te općenito manjom sputanošću. Osim toga, mišićje podržava skelet i njihova adekvatna aktivnost spriječava nastanak cijelog niza skeletnih deformacija i iz njih nastalih oboljenja.
2.1. KONTRAKCIJA MIŠIĆA

Skeletno mišićno tkivo sastoji se od mišisaćnih vlakana. Mišićno vlakno nastalo spajanjem misicnakontrakcijasarkomeravelikog broja mišićnih ćelija građeno je uglavnom od mišićnih vlakana (miofibrile) cilindričnih struktura širokih 0.1-2 mikrometra. Sarkomera sastoji od dve grupe paralelnih i delimično preklapajućih filamenata: debelih i tankih. Raspored tih vlakana razjasnio je poreklo ispruganosti skeletnih mišića. Građa tankih i debelih vlakna.Debeli filamenti zauzimaju srednji deo sarkomere. Tanki filamenti su pričvršćeni za Z-crtu, a srednjim delom se preklapaju sa debelim filamentima. Mišićni filamenti sadrže četiri glavne bjelančevine: aktin, tropomiozin, troponin i miozin. Tanki filamenti sastavljeni od aktina, a debeli od miozina. Miozin i aktin zajedno čine 55% ukupnih proteina skeletnog mišića.
Slika 2. Mišična vlakna
3. SPECIFIČNOST TRENINGA SNAGE

Praktično svaki sportista zavisi od sposobnosti da razvije silu u veoma kratkom vremenskom intervalu. Specifičnost svakog sporta određuje trening snage adekvatan njegovim specifičnim potrebama. Pored toga veoma je bitna njihova trenutna fizička pripremljenost, građa tela, genetske predispozicije, da li je vreme takmičenja ili nije i još gomilu drugih razloga. Ako uzmete samo deo ovoga što sam naveo primetićete da je šansa da pronađu pravi program treninga koji će zadovoljiti njihove potrebe i ciljeve gotovo nemoguć. Potpuno je druga priča kod istaknutih sportista. Da li zbog novca koji je u njih uložen ili koji su sami zaradili oko njih će biti gomila stručnjaka koji znaju svoj posao. Pravi problem je kod mladih sportista koji se još uvek nisu dokazali, jer se oko njih najčešće nalaze samo oni koji im mogu pružiti podršku ali im nemogu dati dobar savet u vezi treninga.
TRENING SNAGE BI TREBALAO DA NAPREDUJE KROZ TRI FAZE:
• Faza hipertrofije (mišićne mase)
• Faza apsolutne snage (najveća moguća sila koju možete proizvesti neograničena vremenskim intervalom)
• Faza dinamičke snage (sposobnost razvijanja maksimalne sile u što kraćem vremenskom intervalu).