Opcije

UVOD

Terminsko tržište derivata je segment finansijskog tržišta. Na ovom tržištu se posluje robnim i finansijskim derivatima putem terminskih ugovora. Cijena terminskih ugovora uslovljena je kretanjem cijena robe i finansijskih instrumenata koji im se nalazi u osnovi. Cijena proizilazi – derivira iz cijena robe i finansijskih instrumenata. Zato se terminski instrumenti nazivaju derivati.
Derivati su finansijski instrumenti, čija je cijena uslovljena kretanjem cijena osnovne robe i finansijskog instrumenta.
Izvedene hartije od vrijednosti su veoma značajni instrumenti finansijskih instrumenata koji su nastali bumom finansijskih inovacija u posljednjih 20-ak godina. Njihova pojava dala e berzanskom poslovanju novu dimenziju, dovodeći do krupnih promijena na finansijskim tržištima razvijenih zemalja. Izvedene hartije od vrijednosti se nazivaju tako, zato što se nihova vrijednost izvodi iz vrijednosti neke druge osnovne aktive, koja se nalazi u njihovoj osnovi. Ali za razliku od osnovnih hartija, derivati ne odražavaju nijedan od dva osnovna odnosa: kreditni i vlasnički. One, zapravo, prdstavljaju određenu vrstu kontigentnih prava na druge oblike finansijske aktive (akcije i ostale osnovne hartije od vrijednosti, kamatna stopa i sl.)
Pravi razlog postojanja finansijskih derivata leži u rastu obima i značaja terminskih poslova na finansijskim tržištima. Iako su posali aktuelni, kao što je ranije navedeno, prije 20-ak godina, nihova istorija je mnogo duža. Korijeni njihovog postojanja nalaze se u XVII vijeku u Holandiji i Japanu. Prvi poslovi kakve danas možemo sresti sa finansijskim derivatima na berzama su se odvijali na Londonskoj berzi metala. Tu su nastali prvi pravi terminski ugovori na različite metale (najčešće bakar i aluminij). Ovo su bili ugovori između kupaca i prodavaca o isporuci i plaćanju u budućnosti, s tim da se cijena i uslovi plaćanja dogovarau znatno ranije, tj.na dan potpisivanja ugovora. Paralelno ovom, u Chicagu se razvija isto tržište istog principa između kupaca i prodavaca. U Chicagu se uvode pobaljšanja, uvodi se standardizacija količina, uvodi se standardizovana isporuka u toku određenih mjeseci, dok se na ovoj berzi 1874.god. prvi put kreira klirinška kuća kao garant isporuke i plaćanja.
Opcije predstavljaju jednu od najuspješnijih finansijskih inovacija i pored toga što su narazvijenija finansijska tržišta povremeno zabranjivala njihovo korištenje. To se desilo u Engleskoj između 1931. I 1958. I u SAD-u između 1930 i 1973. god. argumenti za ove zabrane bili su zasnovani na stavu da opcije podižu špekulativni karakter, ili u slučaju opcija na robu, da nemaju nacionalnu ekonomsku funkciju.
Organizovana trgovina opcijama počinje u SAD-u 1973. god., kada je pri Čikaškoj roboj berzi (Chicago Board of Trade), osnovana opcijska berza (Chicago Board Option Excange). Formiranje i organizovanje posebnog tržišta opcija omogućilo je djelovanje sekundarnog tržišta koje je dotad egzistiralo kao šaltersko tržište. Danas obim trgovanja opcijama na berzi opcija u Chicagu je prevazišlo obim trgovanja na Njujorškoj berzi akcija.
Opcijama se trguje na terminskim tržištima. Terminska tržišta obavezuju učesnike u trgovini na određeno postupanje u budućnosti, koje podrazumijeva da u tačno buduće vrijeme, može biti utvrđen dan i vremenski period u zavisnosti od vrste ugovora, da jedna ugovorna strana isporuči aktivu koja je predmet ugovora, a druga strana plati ugovoreni novčani iznos. Ugovoreni novčani iznos za koji se vrši isporuka ugovorene aktive, predstavlja terminsku cijenu, koja odgovara odnosu ponude i tražnje na terminskom tržištu. Ugovor koji se zaključuje na terminskom tržištu predstavlja na neki način opkladu izmmeđu učesnika u trgovini u vezi sa budućim kretanjem aktive kojom se trguje. Način trgovine koji je karakterističan za terminska tržišta pruža mogućnost učesnicima da se prilikom svojih investicijskih ulaganja zaštite od neželjenih kretanja cijena na tekućem tržištu i na taj način u svoju investicijsku odluku ugrade očekivanu razliku između kretanja cijena na tekućem i terminskom tržištu.