Perzepolis
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za povijest
PERZEPOLIS
Autor: Zdravko Rajić
Kolegij: Povijest ranih civilizacija
Predavač: Inga Vilogorac Brčić
-
Zagreb 16. 1. 2015. –
2
SADRŽAJ:

4
PRVA ISTRAŽIVANJA PERZEPOLISA
Dugo vremena Perzepolis je bio napušten i zaboravljen grad, u kojem nije postojalo
ništa osim njegovih misterioznih ruševina. Čuvši za ruševine nedaleko Shiraza, španjolski
veleposlanik na dvoru vladara u Isfahanu, Garcia Silva Figueroa, 1618. godine bio je prvi
zapadnjak koji je konjem dojahao do mjesta Takht – e Džamšid za koje je utvrdio da je drevni
Perzepolis.
Njegovim otkrićem i ostali istraživači počinju se zanimati za Perzepolis te
počinje novo doba istraživanja tog drevnog grada. Nakon njega i talijanski istraživač Pietro
della Valle boravio je 1621. godine u Perzepolisu te proučavao reljefe i znakove na kamenim
natpisima. Godine 1714. nizozemski je putnik Cornelis Le Bruijn boravio u Perzepolisu tri
mjeseca te je preslikao znakove i natpise koje je tamo našao. Još jedan od najznačajnijih
istraživača bio je danac Carsten Niebhur, koji je ostavio detaljan opis grada nakon što ga je
posjetio 1756. godine.
Prekretnica za arheologiju na cijelom području Perzije dogodila se
dolaskom Henryja C. Rowlinsona koji je dešifrirao natpise na klinastom pismu. Godine 1839.
prepisao je natpis sa stijene u Behistunu (slika 1), koji je Darije Veliki dao napisati na tri
različita jezika, na perzijskom, elamskom te babilonskom, te tako dešifrirao klinasto pismo.
Istraživanja je 1887. nastavio namjesnik pokrajine Fars Mu'tammad al – Daula vršeći
istraživanja na dvorani stotinu stupova. Prvo od četiri ciklusa iskapavanja 1931. započeo je
Ernst Herzfeld, te je otkrio trijem Kserksa I. stubište sa istočne strane apadane. Između 1935. i
1939. istraživanja je predvodio Erich Schmidt, da bi daljnja istraživanja od 1939. godine
nadalje na sebe preuzela Iranska arheološka služba.
5
OSNIVANJE I ULOGA PERZEPOLISA
Godine 510. pr. Kr. Darije I. započinje gradnju Perzepolisa
, a nakon njega gradnju su
nastavili njegov sin Kserkso, te njegov unuk Artakserkso, međutim gradnja Perzepolisa
nikada nije završena. Za položaj grada Darije je izabrao ravnicu Marv Dasht u Anshanu, nad
kojom se uzdiže stjenoviti vrh Mount Kuh- I - Rahmat
. To područje nalazi se 50 kilometara
od današnjeg grada Shiraza u pokrajini Fars, te otpriike 480 kilometara od grada Suze (slika
2).
Perzepolis je Darije zamislio kao ceremonijalnu prijestolnicu, jer u to vrijeme perzijski
kraljevi stolovali su u Ekbatani, Pasargadu i Suzi,
u kojoj bi mogao pokazti svo bogatstvo i
raskoš svoga carstva. O bogatstvu Perzepolisa dovoljno nam govori podatak koji donosi
Plutarh, da je Aleksandar Veliki kada je osvojio Perzepolis organizirao karavanu od 10 000
mazgi i 5 000 deva kako bi u Ekbatanu prenio svo bogatstvo koje je našao u Perzepolisu.
Platforma na kojoj je grad bio izgrađen bila je veličine 450mX300m, te se uzdizala iznad
ravnice između 7 i 18 metara.
Perzepolis je bio ceremonijalni grad, te je služio za odvijanje
kraljevih svečanosti. Najveća svečanost koja se odvijala u Perzepolisu bilo je slavlje povodom
Nove godine, koja je prema kalendaru mazdaizma odgovara proljetnoj ravnodnevnici. Tom
prilikom predstavnici svih 20 satrapija dolazili su u posjet kralju te mu donosili darove.
Idem. 204.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti