Zaštita informacionih sistema
Objavio kacab 24. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Pravo
Objavio studenti.rs 22. avgust 2019. Prijavi dokument
Položaj žene u prošlosti i danas, se uveliko razlikuje u mnogim stvarima. Istoriju su pisali muškarci, pa se čini da su i najveći deo istorije i činili upravo oni. Žene su postojale, ali nisu bile prisutne u takozvanim „muškim stvarima“, odnosno javnom životu. Za ženu je bilo neshvatljivo da bi mogla bilo šta drugo da radi, sem da kuva, pere i čuva decu.
Pristupiti proučavanju pitanja istorijskog i pravnog statusa žene u okviru pravnih propisa porodičnog zakonodavstva, zahteva dosta senzibilisanosti i pravne pronicljivosti u okviru svake društvene zajednice.
Pošto je, istorijski posmatrano, žena nezamenljiva spona u porodičnom lancu kao temelju svake zajednice, ona treba da uživa zasluženo mesto u poretku svake porodice. Njen doprinos u razvoju zajednice, kao uostalom i nemerljivom prosperitetu celog čovečanstva je ogroman. Shodno tome, ženi treba dati zasluženo mesto u svakom segmentu privatnog i društvenog života.
Možemo sa sigurnošću reći da je žena u robovlasničkom periodu imala najnepovoljniji pravni i društveni položaj, ali da je od tog vremena pa do danas mnogo toga učinjeno i da se obim ženskih prava značajno proširio.
O veličini žene govori i ova izreka: „Uxor socia humanae rei atque d’nae“. – Žena je učiteljica u ljudskom i božanskom .
Da bi se mogli pozabaviti temom „Pravni i društveni položaj žene u robovlasničkom društvu“, prethodno moramo utvrditi i samo trajanje robovlasničkog perioda. Naime prema shvatanju marksista robovlasničkim periodom smatra se period starog veka. Tačnije, period od postanka prvih država pa sve do pada Zapadnog rimskog carstva ( oko 3200.godine pre naše ere nastankom prvih država u Vavilonu i Egiptu pa sve do 476. godine naše ere).
Neke od opštih odlika žene u starom veku su: potčinjenost u odnosu na muškarce, organičena prava u porodici, potpuna izolovanost iz javnog života, potpuna ekonomska zavisnost od muža ili oca, osnovna uloga rađanje dece i briga o kući.
Ona je neravnopravan deo društva, a zajedničko za ženu i radnika je bilo to što su ugnjetavani.
Takav položaj koji se proteže dugi niz godina, na kraju postaje navika, a nasleđe i vaspitanje čine da ta navika izgleda „prirodno“. Otuda, veliki broj žena, još i danas smatra svoj potčinjeni položaj kao nešto razumljivo, bez mogućnosti objašnjenja da takav položaj nije dostojan njih, i da moraju težiti tome da postanu u svakom pogledu ravnopravne muškarcima i jednaki članovi društva.
„Žena je prvo ljudsko biće koje je palo u ropstvo.
Žena je postala robinja i pre nego što je postojao rob.“
Sa ovom situacijom ćemo se bliže upoznati analizirajući sve značajnije države starog veka pojedinačno.
2. RAZLIČITOST POLOŽAJA ŽENE
2.1 EGIPAT
Brak je u Egiptu bio monogaman, mada je faraon mogao da ima više žena. Žena je u porodici uživala vrlo visok ugled i gotovo bila izjednačena sa muškarcem. Imala je pravnu i poslovnu sposobnost i mogla je slobodno raspolagati svojom imovinom. Žena je učestvovala u verskim ceremonijama, a posle smrti muža, mogla je postati i starešina porodice.
Žene su ponekad vršile i visoke činovničke položaje, uključujući i funkciju džatija a imamo i dva primera da su žene bile faraoni odnosno regenti (Hačepsut i Kleopatra).
Razvod braka je bio slobodan. U slučaju razvoda, žena obično dobija izvesnu sumu novca, a deca zadržavaju pravo da naslede očevu imovinu. Roditelji i deca su dužni da se međusobno izdržavaju, i sva deca su naslednici, bez obzira na pol.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio seminar444 24. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Objavio goja91 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.