Uprkos povećanju svijesti o nizu pozitivnih učinaka na zdravlje koje nam pruža fizička
aktivnost, oko 60% odraslih neredovito je aktivno ili potpuno neaktivno. Zabrinjavajuće je što su
djeca sve više fizički neaktivna. Istraživanje o fizičkoj aktivnosti djece u prvom razredu osnovne
škole pokazuje da 19,3% dječaka i 19,3% djevojčica duže od dva sata na dan gleda televiziju dok
istodobno između 12 i 18% učenika, više od dva sata na dan provodi vrijeme igrajući „igrice“ na
računaru. 61,3% dječaka i 57,4% djevojčica, jednom ili manje sedmično vozi bicikl (u trajanju
30 minuta ili više). 19,1% dječaka i 28,9% djevojčica bavi se šetanjem ili trčanjem jednom (ili
manje) u sedam dana (Nacionalno istraživanje: Jureša, V., Musil, V., Petrović, D., 2010.)

. Ovi

podaci upozoravaju na nedovoljnu fizička aktivnost djece te potrebu za organiziranim oblicima
fizičke aktivnosti.

Fizičko vaspitanje u školama nedovoljno je zastupljeno i nužne su sastavne promjene u
školskom programu u smislu povećanja satnice, ali i načina provođenja fizičke aktivnosti. Već u
ovoj dobi počinje razvoj rizičnih čimbenika za pojavu zdravstvenih rizika i hroničnih bolesti.

Fizička aktivnosti ima učinke i na zdravstveno i socijalno ponašanje:



pozitivan uticaj na zdravstveno ponašanje (nepušenje, smanjenje konzumiranja
alkohola, izbjegavanje konzumacije droga)



pozitivan uticaj na stopu nasilja (sniženje)



uticaj na stvaranje pozitivne slike o sebi i bolju integraciju u socijalne grupe



smanjen osjećaj usamljenosti, posebno u starijoj populacijskoj skupini.

Za postizanje i očuvanje dobrog zdravlja preporučuje se provođenje fizičke aktivnosti najmanje
30 minuta, nekoliko dana u sedmici (American College of Sports Medicine)

. Srednja razina

fizičke aktivnosti dovoljna je u smislu smanjena zdravstvenih rizika i prevencije bolesti.
Aktivnošću srednjeg intenziteta smatra se ona pri kojoj možemo normalno govoriti. Postupnim
povećanjem fizičke aktivnosti za 8-12 sedmica može se poboljšati kondicija. Fizička aktivnosti
uvijek mora biti prilagođena dobi, fiziološkom stanju organizma, zdravstvenom stanju i
vlastitim sklonostima. Preporučuje se konsultacija s doktorom, koja je obavezna ukoliko već
bolujete od pojedinih bolesti.
Fizička aktivnost usko je povezana sa psihičkim zdravljem. Naš organizam organizovan je i
ugođen poput finog instrumenta preko različitih sastava „povratne sprege“, odnosno „kružnih
tokova“. I naša emotivna stanja zapravo su fiziološke reakcije našeg tijela. Naša misao i osjećaj
fizički su događaji. Jednako tako, fizička aktivnost, mehanizmom „povratne sprege“ djeluje na
emocije i psihičko zdravlje.

Nacionalno istraživanje: Jureša, V., Musil, V., Petrović, D., 2010.

American College of Sports Medicine

Zanimljivi su relativno novi smjerovi u psihoterapiji koji uključuju i fizičku aktivnost kao način
psihoterapijskog djelovanja (Warnecke, Psihoterapijski savez Ujedinjenog Kraljevstva)

Očigledno je da je fizička aktivnost jedan od osnovnih čimbenika unaprjeđenja zdravlja. Kao
takva, trebala bi biti obavezan sastavni dio javnozdravstvenih programa na populacijskoj razini.

S druge strane, fizička aktivnost mogla bi biti i sastavni dio terapije koju preporučuje doctor
porodične medicine i koji poznaje svog pacijenta, njegovu istoriju bolesti i ostala zdravstvena,
socijalna i psihička obilježja (uz eventualnu konsultaciju s kineziologom ili doktorom sportske
medicine).

http://www.integralbody.co.uk/

Ana Puljak ,dr.med.,spec.javnog zdravstva Centar za promicanje zdravlja