Ugovor o osiguranju

UVOD

Čovjeku su oduvijek prijetile opasnosti koje su ugrožavale njegov život,imovinu i zdravlje.Pojedinac nije mogao sam da se zaštiti,pa se javila ideja organizovane zaštite putem zajednice,na koju pojedinac ugovorom prenosi rizik kojem je izložen.Na taj način rizik od eventualne štete prenosi se na više lica,koja će zajednički snositi posljedice.Dakle osnovna funkcija ugovora o osiguanju je pružanje sigurnosti.Ovaj ugovor stvara obaveze za obje ugovorne strane:

• osiguranik se obavezuje da plaća premiju osiguranja,
• osiguravatelj da snosi posljedice eventualne štete.

Vrste osiguranja:

• životno osiguranje,
• zdravstveno osiguranje,
• dobrovoljno penziono osiguranje,
• osiguranje motornih vozila,
• osiguranje u transportu,
• osiguranje imovine.

POJAM I ZNAČAJ OSIGURANJA

Osiguranje je kompleksna aktivnost usmjerena na čuvanje dobara i obnovu oštećene imovine ili u slučaju kad se radi o osiguranju lica,to je onda sistem mjera za očuvanje života,zdravlja i životnog standarda.Ciljevi osiguranja su ekonomska zaštita imovine i lica,a ti ciljevi se ostvaraju isplatom ugovorene novčane naknade za oštećenje i propale stvari.
Osiguranje ima i psihološki efekat-stvara osjecaj sigurnosti,uvjerenja da ih štetni događaji nece previse oštetiti.Štetni događaj tako nece imati dejstvo potpuno neočekivanog slučaja.
Osiguranje se zasniva na iskustvu da se neke pojave u prirodi i društvu dešavaju rijetko,ali se ipak dešavaju.Ako se udruže svi oni koji su izloženi takvim pojavama,štetne posljedice se mogu ekonomski ublažiti ili otkloniti.Osiguranje može izvrsiti svoju ekonomsku funkciju samo ako postoji dovoljan broj osiguranika.
Funkcija osiguranja:

1.čuvanje imovine-preduzimanje preventivnih i represivnih mjera,te naknada štete
2.akumulacija novčanih sredstava-koja se stavljaju na raspologanje poslovnom svijetu
3.socijalna sigurnost-ublažavanje materijalnih nezgoda