Urbani menadžment

1.    Uvod

Tema grada i njegove budućnosti pitanje je koje desetljećima zaokuplja ne samo planere, nego i druge stručnjake poput sociologa, antropologa, ekologa, ekonomiste, stručnjake za promet i ostale.
Uz širenje i rast gradova svakodnevno se odvijaju procesi preobrazbe i rekonstrukcije grada. Svi uspješni svjetski gradovi imaju dugoročnu strategiju razvoja. Strategija razvoja  grada je neophodna kako bi svi znali kuda grad ide i kako svi možemo doprinjeti razvoju na najbolji mogući način.
Zahvaljujući sve većoj gospodarskoj važnosti gradovi su pokretači budućnosti jer nude mogućnost za posao i blagostanje i za bolju kvalitetu života. Gradovi moraju imati funkcionalan prometni sustav, inteligentnu logistiku, učinkovit sustav opskrbe energijom i graditeljsku tehnologiju usklađenu s okolišem.
Svi gradovi moraju uspostaviti ravnotežu između tri temeljna cilja: kvalitete života, gospodarske konkurentnosti i zaštite okoliša.Gradovi koji uspostave takvu ravnotežu moći će se nositi s izazovima i očekivati održivu budućnost.
Danas se glavna problematika svih gradova svodi na to kako efikasno i brzo djelovati te kako primjeniti dobro poznate marketinške i menadžerske koncepte iz poslovnog svijeta na djelovanje i rad gradske administracije. Primjena koncepta urbanog menagmenta neophodna je kako bi gradovi uspjeli privući nove investitore, domaće i strane tvrtke, poduzetnike i turiste, te na taj način stvoriti uvjete za ekonomski razvoj.

2.    Urbani menadžment

Urbani menadžment tumači se kao instrument promocije gradova, njihovih karakteristika i perspektiva s ciljem privlačenja posjetitelja i investicija. Temeljni cilj urbanog menadžmenta stvara zadovoljstvo građana i pozitivan imidž grada radi poboljšanja atraktivnosti.
Menadžment je proces oblikovanja i održavanja okruženja u kojemu pojedinci, radeći zajedno u skupinama ostvaruju odabrane ciljeve. To je zapravo proces postizanja željenih rezultata kroz efikasno korištenje ljudskih i materijalnih resursa.
Zbog sve veće gospodarske važnosti gradovi su pokretači razvoja budućnosti jer nude mogućnosti za posao i blagostanje.Gradovi su produktivniji i imaju veći rast BDP-a od svjetskog prosjeka. Pa ipak, u gradovima su vidljive i negativne strane napretka: prometne gužve, divlja naselja, zagađenje, ograničen prostor, buka, a često i izravna prijetnja uzrokovana klimatskim promjenama. Val urbanizacije najizraženiji je u zemljama u razvoju.Nevjerojatno širenje urbaniziranih područja stvorilo je hitnu potrebu za ulaganjima u infrastrukturu. Gradovi moraju imati funkcionalan prometni sustav, inteligentnu logistiku, učinkovit sustav opskrbe energijom i graditeljsku tehnologiju usklađenu s okolišem.Svi gradovi moraju uspostaviti ravnotežu između tri temeljna cilja: kvalitete života, gospodarske konkurentnosti i zaštite okoliša.Gradovi koji uspostave takvu ravnotežu moći će se nositi s izazovima i očekivati održivu budućnost.
Pažnja menadžmenta strogo je usmjerena na gradove i njihovu infrastrukturu te se trudi ujediniti globalnu stručnost i aktivnosti kako bi gradovima svih veličina i u svim fazama razvoja na jednome mjestu mogli pružiti individualiziranu, održivu tehnologiju.
Može se reći da svaka generacija ima pravo urediti svoje okruženje prema svojim potrebama i mogućnostima, međutim paralelno postoji i obaveza generacije da svojim nasljednicima ostavi obogaćen a ne uništen prostor. Grad je jedna tvorevina i njegov održiv razvoj u smislu ekološke ravnoteže može biti postignut samo ukoliko se svi urbani procesi drže pod kontrolom i usklađuju sa zakonitostima prirodnog okruženja. Da bi se dostigli ciljevi održivog razvoja, neophodno je shvatiti da gadovi imaju značajnu ulogu u tom procesu.