Utjecaj vodenog prometa na okolinu

Utjecaj vodenog prometa na okolinu

Uvod:
Od samih početaka ljudske civilizacije čovjek je imao potrebu za putovanjem. Jednako važan bio je transport ljudi i robe. U počecima se većina prometa odvijala kopnom  ili vodama (pomorski ili riječni promet).Zaštita okoliša  je postala predmetom sve većeg zanimanja i brige širom svijeta. Čist zrak i nezagađena voda postaju svakim danom sve važnija dobra, jer se njihov nedostatak sve više osjeća. Mnoge životinjske i biljne vrste naglo se prorjeđuju, a mnoge su već istrijebljene. Efekt globalnog zatopljenja i smanjivanja ozonskog omotača već su sada zabrinjavajuća pitanja. Isto tako postaje sve jasnije da je čišćenje okoliša skuplje od sprečavanja njegova zagađenja. Ekološki aspekti održivog razvitka prometa prvenstveno podrazumijevaju smanjivanje nepovoljnih učinaka na okoliš,a tri osnovna elementa su:                                                                                                                   1. zagađivanje okoliša kroz emisiju štetnih tvari,
2. zagađivanje kroz proizvodnju otpada
3. buka.

Utjecaj vodenog prometa na okolinu
Vodeni promet, odnosno brodovi, i druga plovila znatno utječu na kvalitetu voda i mora. U vodene ekosustave dnevno dospijevaju velike količine različitog otpada, npr. nafta i naftni derivati, različita hemijska sredstva, fekalije itd. te količine otpada izrazito se povećavaju zbog izvanrednih stanja poput havarija brodova. Upravo zbog tih problema (a zbog velikog opsega vodenog prometa) donesene su brojne međunarodne konvencije za zaštitu vodenih ekosustava. Poseban problem vodenog prometa u posljednjim godinama predstavlja problem balastnih voda.
Štetno djelovanje ispuštenoga vodenog balasta na morski okoliš
Najveći broj brodova ukrcava vodeni balast nakon iskrcaja tereta u lukama, estuarijima i zaljevima, u kojimase nalazi velik broj planktonskih vrsta, razvojnih stadijanektonskih i bentoskih vrsta. Organizmi preživljavajuprolazak kroz usisne rešetke, filtre, balastne pumpe iostatak balastnoga sustava. Tijekom balastnogputovanja, ovisno u uvjetima što vladaju u balastnimtankovima, veći ili manji broj organizama preživljava i, ulukama ukrcaja, s balastom se ispuštaju u obalne vode.Organizmi koji prežive prilagodbu, počinju serazmnožavati na štetu ekološke ravnoteže.Brojnost i raznolikost vrsta u vodenom balastu ovise omjestu i vremenu ukrcaja i smanjuju se sa starenjemvodenog balasta. Rezultati istraživanja potvrđujupostojanje nekoliko stotina organizama koji su unesenivodenim balastom i naseljeni u novomu morskomokolišu. Pojedine vrste mogu uzrokovati nepovratneposljedice za okoliš u koji su ispuštene. Zabilježeni suprimjeri potpunoga potiskivanja autohtonih vrsta, zbogčega kao posljedica nastaju velike štete za gospodarstvoobalnih zemalja. Globalni utjecaj na svjetsku ekonomijuprocjenjuje se na oko 10 milijarda eura godišnje. Prijenosorganizama vodenim balastom danas je jedna odnajvećih prijetnja svjetskim morima i ekosustavima. Ukrcani vodeni balast sadržava otpadne nečiste vode,  strane morske organizme u različitim razvojnim stadijima,  npr. meduze, toksične alge, patogene bakterije, viruse, i  sediment koji se prenosi u njemu do luke iskrcaja balasta  i ukrcaja tereta.