Visoka sportska i zdravstvena škola strukovnih studija
SEMINARSKI RAD
Tema: Kičmena moždina
Predmet: Korelativna neurologija
Mentor: Student:
Prof. dr Biljana Lješević-Stojanović Ćertić Marko
ms 108/20
Beograd, oktobar, 2021
2 |
P a g e
Sadržaj:
1.
Uvod
………………………………………………………………………………....……..3
2.
Kičmena moždina
………………………………………………………………...….……4
2.1.Građa……………………………………………………………………………..…….4
2.2.Kičmeni živac …………………………………………………………………………6
2.3.Krvni sudovi kičmene moždine-arterije …………………………………………..….7
2.4.Vene kičmene moždine …………………………………………………………...…..8
2.5.Funkcije kičmene moždine …………………………………………………….….….8
2.5.1.Refleksna funkcija
………………………………………………………...….….8
2.5.2.Provodna funkcija
…………………….…………………………………………11
3.
Zaključak
...………………………………………………………………………………13
Literatura
…………………..………………………………………………………………14
4 |
P a g e
2.Kičmena moždina
2.1.Građa
Kičmena moždina
(medulla spinalis) je kaudalni deo CNS-a. U toku prva tri meseca embrionalnog
razvoja kičmena moždina potpuno ispunjava spinalni kanal, dok kod odraslih, zbog bržeg rasta koštanih
struktura, ona ispunjava svega 2/3 spinalnog kanala. Pruža se od nivoa foramen occipitale magnum do
donje ploče L1 pršljenskog tela, tj. do intervertebralnog prostora L1-L2. Sastavljena je od 31 segmenta: 8
vratnih (cervikalnih), 12 grudnih (torakalnih), 5 lumbalnih, 5 sakralnih i jednog kokcigealnog. Iz svakog
segmenta izlazi par spinalnih nerava. Na kičmenoj moždini postoje dva proširenja vratno ( intumescentio
cervicalis od C5 do T1), prouzrokovano velikim brojem alfa-motoneurona u prednjim rogovima kičmene
moždine čija vlakna formiraju plexus brachialis, i lumbalno (intumescentio lumbalis od L1 do L5),
uzrokovano velikim brojem alfa-motoneurona čija vlakan formiraju plexus lumbalis i delimično plexus
sacralis. Završni deo kičmene moždine naziva se conus medullaris i nastavlja se u fibrozno traku ( filum
terminale).
Kičmenu moždinu, kao i ostale delove nervnog sistema, obavijaju
tri moždane opne
,
tvrda
(dura mater),
paučinasta
( arachnoidea),
meka
(pia mater). Tvrda moždana opna ima dva lista, spoljašnji koji
predstavlja pokosnicu kičmenog kanala i unutršnja koja se pruža do S2 pršljenskog tela. Između ova dva
prostora nalazi se epiduralni prostor u koji se može dati anestetik ( tzv.epiduralna anestezija). Između
dure mater i arahnoideje pruža se subduralni prostor, a između arahnoideje i pie mater izuzetno tanak
subarahnoidalni prostor. Ovaj prostor se širi od završetka kičmene moždine do S2 pršljenskog tela i on se
punktira pri izvođenju lumbalne punkcije.
Slika br.2-Moždane opne
Na poprečnom preseku kičmena moždina ima ovalni oblik. U središnjem delu se nalazi
siva masa
koja
ima oblik leptira i sastoji se iz prednjih rogova ( tela motornih neurona), zadnjih rogova (tela senzitivnih
neurona ) i bočnih rogova ( od T1-L2 segmenta, tela simpatičkih neurona, a od S2-S4 segmenta, tela
parasimpatičkih neurona). Periferno se nalazi
bela masa
podeljena u tri stuba, prednji ( funiculus
