Digitalna televizija
UNIVERZITET U BEOGRADU
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET
Digitalna televizija
SEMINARSKI RAD
PREDMET: MULTIMEDIJALNI SISTEMI
Mentor
:
Kandidati:
Dr Irini Reljin
Ivan Rajkovic 04/018
Milos Jankovic 04/315
Beograd, 2010
DTV
Elektrotehnicki fakultet,Beograd
Strana
2
SADRZAJ
:
Str.
Spisak skracenica
4
Spisak slika
5
Spisak tabela
6
1.
Uvod
7
1.1.
DVB-T kao primer prenosnog sistema
7
2.
COFDM
9
2.1.
Coded Orthogonal Frequency Division Multiplex
9
2.2.
Sta znaci COFDM?
10
2.3.
COFDM:Kako organizovati kanale/
10
2.3.1.
Kanalno deljenje
11
2.3.2.
Umetanje podnosioca
11
2.3.3.
Zastita interferencije umetanja
12
2.3.4.
Sinhronizacioni kanal
12
2.4.
COFDM:Kako prenositi podatke?
13
2.4.1.
Glavne karakteristike
14
2.4.2.
Hijerarhijski dijagram stanja
15
3.
Hijerarhijske modulacije
17

DTV
Elektrotehnicki fakultet,Beograd
Strana
4
SPISAK KORIŠĆENIH SKRAĆENICA
Skracenica
Puni naziv
Objasnjenje (na srpskom)
S/N
Signal/Nois
Odnos signal/sum
DVB
Digital Video Broadcasting
Digitalni video signal
DVB-S
DVB - Satellite
Satelitski DVB
DVB-C
DVB - Cable
Kablovski DVB
DVB-T
DVB - Terrestrial
Zemaljski DVB
QEF
Quasi Error Free
Prenos bez greske
BER
Bit Error Rate/Ratio
Verovatnoca greske po bitu
HDTV
High Definition Television
TV visokog kvaliteta
SDTV
Standard Definition Television TV standardnog kvaliteta
SFN
Single Frequency Network
Jednofrekvencijska mreza
COFDM
Coded Orthogonal Frequency
Division Multiplex
Kodirani ortogonalni
visestruki pristup po
frekvencijama
RF
Radiofrequency
Radiofrekvencija
DAB
Digital Audio Broadcasting
Digitalni audio signal
CCETT
Centre Commun d'Etudes en
Telediffusion et
Telecommunication
Istrazivacka laboratorija
France Telecoma
QAM
Quadrature Amplitude
Modulation
Kvadraturna amplitudna
modulacija
HP
High Priority
Najvisi prioritet
LP
Lov Priority
Najnizi prioritet
MFS
Multi Frequency Network
Višefrekvencijske mreze
DTV
Elektrotehnicki fakultet,Beograd
Strana
5
SPISAK SLIKA
Br.
Str.
Slika 2.1.
Odziv kanala
10
Slika 2.2.
Podela kanala
11
Slika 2.3.
Umetanje kanala
11
Slika 2.4.
Umetanje zastitnih intervala
12
Slika 2.5.
Sinhronizacijski marker
13
Slika 2.6.
Preslikavanje podatkovanih bitova na podnosioce
14
Slika 2.7.
Osnovni dijagram stanja DVB-T
15
Slika 2.8.
Dijagram stanja DVB-T
16
Slika 3.1.
Simbolicka pokrivenost za hijerarhijsku modulaciju
18
Slika 3.2.
Hijerarhijska modulacija za prenosne prijemnike
19
Slika 3.3.
Hijerarhijska modulacija za vise brzina prenosa
20
Slika 4.1.
Dijagram jednofrekvencijskih mreza snimljenih u Rennesu
24
Slika 5.1.
Upravljanje random frekvencijom predajnika
27
Slika 5.2.
Upravljanje frekvencijom procesiranja COFDM-a u MFN-u
28
Slika 5.3.
Upravljanje frekvencijom procesiranja COFDM-a u SFN-u
29
Slika 5.4.
Vremenska sinhronizacija u SFN mrezi
31
Slika 5.5.
Raspodela kasnjenja u SFN mrezi
32
Slika 5.6.
Vremenska sinhronizacija u DAB SFN mrezi
33
Slika 5.7.
Vremenska sinhronizacija u DVB SFN mrezi
34

DTV
Elektrotehnicki fakultet,Beograd
Strana
7
1. Uvod
Ne tako davno vecina oblika elektricnih komunikacija su bile analogne od ulaza do izlaza. Dok
je to vodilo minimiziranju slozenosti sistema rezultat je bio komunikacioni link sa manje nego
optimalnim sumom, spektralnom korisnošću i/ili pouzdanošću. Sa brzim razvojem u integrisanim
krugovima posebno u podrucju obrade visokofrekvencijskih digitalnih signala, mnogi
komunikacioni linkovi su danas projektovani da koriste digitalnu modulaciju.
Uprkos uobicajeno vecoj slozenosti sistema, postoji dobar razlog da komunikacioni linkovi
koriste digitalnu modulaciju. Za takvu sirinu opsega i odnos signal / sum (S/N) dostupna je veca
kolicina podataka. Razlog tome je cinjenica da osnovni opseg informacije moze biti obradjen da
izgleda slucajnije, dopustajuci bolju iskorišćenost radiofrekvencijskog spektra. Nadalje, dalja
slozenost je u prvom redu implementirana digitalno i cesce u softveru, cineci sistem stabilnijim i
pouzdanijim nego jednostavniji analogni linkovi
1.1.DVB-T kao primer prenosnog sistema
Kod stvaranja prenosnih standarda koji se ticu radiodifuzije digitalnog video signala - DVB
(Digital Video Broadcasting) potrebno je dublje razumevanje kanala prenosnih medija. Sirina
kanala kod satelitske komunikacije je 33 MHz i dosta je ogranicen snagom, te na njega dosta
jako uticu nelinearnosti napona napajanja na satelitu, dok je koaksijalni kabl uze prenosne
karakteristike i ogranicen je snagom u torn smislu da kumulativna snaga svih signala ne sme
preći granice koje su podrazumevane kod pojacavaca postavljenih u kablovskoj mrezi. Jedan od
glavnih zahteva u koriscenju DVB prenosa za sve prenosne medije je potreba da se prenosi
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti