Grupa B:
1.Da li je nacelo oficijelnosti poteklo iz inkvizitorskog krivicnog postupka?
DA
2.Da li se o nacelu kontradiktornosti raspravlja pred ESLJP?
NE
Da li nacelo ne bis in idem obavezuje MKSJ?
U knjizi jasno pise da MKSJ nije vezan nacelom ne bis in idem, te bi trebao odgovor na ovo pitanje
biti NE OBAVEZUJE, dok ne bis in idem OBAVEZUJE sudove Obavezuje u slucaju da cu ce u
zalbenom postupku pojavili novi dokazi i nove cinjenice koje nisu prije postojale i u slucaju obavezuje
u sludju dase moze otvoriti ponovno razmatranje određenog predmeta.Ako postoje dokazu o novim ili
novootkrivenim cinjenicama ili ako je prethodnom postupku došlo do bitnih povredna koje cu mogle
uticati na rješenje slucaja
3.Da li je funkcija presudjivanja osnovna krivicnoprocesna funkcija
? Spada medju tri osnovne ali
pored nje postoje jos i funkcija odbrane i funkcija krivicnog gonjenja.
Princip za prostorno vazenje krivicnoprocesnog zakona? Str. 53
4.Da li je nacelo mutabiliteta prihvaceno u pravo BiH?
DA
5."Equality of arms"
ravnopravnost stranaka ili jednakost
oruzja to znači da svaka strana u
postupku moram imati iste mogucnosti da izlozi svoje argumente, odnosno obje strane imaju pravo na
informacije o cinjenicama i navodima suprotne strane i pravo odgovora na te navodePrema
doktorinama i razmatranjima i judikaturi iz Strasbourga ovo nacelo se siroko shvata i i odnosi se ne
samo na preduzimanje radnji na glavnom pretresu vec i na aktivnost u istrazi na pripremanje odbrane
komunikaciju pritvorene osobe i njenog branioca ili sudjenje u odsustvu
6.Nemo iudex sine actore
(pravilo koje znaci da nema postupka bez tuzioca) odnosno tuzilac je
ovlasten da pokrene i vodi postupak na osnovu svog zahtjeva
Grupa A:
1. Objasni pojam nacela legaliteta i nacela oportuniteta, i koje je nacelo kod nas prihvaceno kao
pravilo?
Načelo legaliteta
znači da je tužilac dužan poduzeti krivično gonjenje ukoliko su ispunjeni zakonski
uslovi, bez obzira na njegov stav o tome da li je ili nije potrebno krivično gonjenje. Što znači da
pokretanje krivičnog postupka ne zavisi od volje tužioca.
Načelo oportuniteta
znači da tužilac ne
poduzima krivično gonjenje bez obzira što su ispunjeni zakonski uslovi za to, ukoliko to nije u
javnom, odnosno, državnom interesu. Kod nas predviđeno je načelo legaliteta.
2. Nacelo usmenosti na glavnom pretresu
Načelo usmenosti na glavnom pretresu znači: a.sav procesni materijal na kojem sud zasniva odluku
mora se na glavnom pretresu iznijeti u usmenom obliku, b.tužilac i branioc svoje izjave daju usmeno
c.tužilac čita optužnicu na početku glavnog pretresa d.dokazni postupak je usmen (svjedoci i vještaci
se usmeno ispituju, a dokazivanje spisima i drugim dokumentima ostvaruje se njihovim čitanjem)
e.završne riječi tužioca, oštećenog, branioca i optuženog su usmene f.presude će se uvijek javno
pročitati i ukratko će se izložiti razlozi za određenu presudu
3.Objavljivanje i pismena izrada
presude Presuda sadrzi uvod, izreku i obrazlozenje U toku vođenja
krivičnog postupka i poduzimanja krivičnoprocesnih radnji ravnopravno se
upotrebljavaju službeni jezici i pisma u BiH.Stranke, svjedoci i ostali učesnici u postupku imaju
pravo služiti se maternjim jezikom ili jezikom koji razumiju.To znači, ukoliko osoba ne razumije
jedan od službenih jezika na kojem se vodi krivični postupak, osigurat će se usmeno prevođenje
onoga što ona, odnosno, drugi iznose.Prevođenje obavlja sudski tumač, a troškovi prevođenja neće
se naplatiti od osoba koje su dužne da nadoknade troškove krivičnog postupka.Ukoliko se
optuženom, braniocu, ili oštećenom protivno njegovom zahtjevu uskrati da na glavnom pretresu
upotrebljava svoj jezik ili da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa učinjena je povreda odredaba
krivičnog postupka, i to predstavlja razlog za ulaganje žalbe.Svako ko je uhapšen bit će odmah
obavješten o razlozima hapšenja na svom jezik
5.Zabranja vođenja postupka o krivicnoj stvari o kojoj je vec donesena pravnosnazna sudska
odluka Načelo ne bis in idem
Zabrana ponovnog suđenja u istoj krivičnoj stvari izražena je načelom ne bis ne idem.To znači da niko
ne može biti ponovo suđen za djelo za koje je već bio osuđen i za koje je donesena pravosnažna
sudska odluka.Ovo načelo obuhvata 2 kumulativna uslova:
1.da je krivični postupak već vođen protiv određene osobe za određeno krivično djelo 2.da je donesena
sudska odluka o tom krivičnom predmetu.Za ovo načelo bitna je i formalna i materijalna
pravosnažnost.Obje ove pravosnažnosti nastupaju u isto vrijeme.Tako je formalno-pravosnažna odluka
ona sudska odluka koja se ne može pobijati žalbom.Te je materijalno- pravosnažna odluka ona odluka
koja spriječava da se o istom krivičnom događaju i istom izvršiocu ponovo raspravljaju
6.Dva dijela u inkvizitorskom postupku
– istraga (inquisitio) i sudjenje
7.Da li ELJSP ima uticaj na nacelo akuzatornosti
– 16.ZKP prihvata nacelo akuzatoristi.Nacelo
akuzatorosti je cesto predmet raspravljanja pred ESLJP.Ovo nacelo podrazumjeva da u svakom
krivicnom postupku mora postojati odradjeni optuzni akt, i to kako na pocetku postupka tako i u toku
njegovog trajanja.Optuzeni akt omogucava određivanje tacke u kojoj zapocinje krivicni postupak,
vazno je da je konkretni krivicni postupak proveden u razumnom roku i da je time ostvareno jedno od
osnovnih prava covjeka u okviru prava na pravican postupak cl.6.Prema ESLJP osumnjicenoj osobi
mora biti obezbjeđeno pravo na odbrnu a na glavnom pretreu optuzeni mora biti upoznat sa
cinjenicama koje su na njegovu stetu u smislu strozijeg kaznjavanja
8.Javnost krivicnog postupka
Ovo načelo se prije sveg
a odnosi na građansku javnost odnosno pravo drugih osoba koje u konkretnom krivičnom postupku
nemaju procesni subjektivitet da prisustvuju sudskim raspravama. Osnovna funkcija ovog načela jeste
kontroliranje rada krivičnoprocesnih subjekata u krivičnom postupku, te što efikasnije ostvarivanje
nepristrasnosti i objektivnog suđenja.
Ovo načelo utiče na: -kvalitetnije suđenje i donošenje sudskih odluka -preventivno djeluje na
suzbijanje kriminaliteta -preventivno djeluje na razvijanje morala, discipline. Sudske rasprave su za
javnost otvoren događaj, i svi oni koji su prisutni suñenju imaju pravo da izvještavaju sa suđenja.
Važno je napomenuti da informisanje javnosti kroz medije mora biti objektivno, što znači da se osoba
u toku krivičnog postupka ne smije prikazivati kao kriminalac, niti je dopušteno u javnosti stvarati sud
o njenoj krivnji.Ovo načelo je prisutno i na glavnom pretresu pred prvostepenim sudom, kao i na
pretresu pred drugostepenim sudom, te na sjednici vijeća srudostepenog suda.Naše zakonodavstvo
poznaje načelo tajnosti prethodnog krivičnog postupka (istrage).A to je tako zbog: -osiguranja
efikasnosti u rasvjetljavanju konkretnog kriminalnog događaja -zbog zaštite prava osumnjičene osobe
-zbog primjene načela presumcije nevinosti Glavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne
osobe. Ovo načelo ne vrijedi za vijećanje i glasanje vijeća koje sudi u toku glavnog pretresa. Vijećanju
i glasanju mogu prisustvovati samo članovi vijeća i zapisničar. Maloljetne osobe ne mogu
prisustvovati glavnom pretresu.Ako se moraju saslušati kao svjedoci u sudnici borave samo onoliko
koliko je potrebno da daju svoj iskaz.U sudnici je zabranjeno filmsko i televizijsko snimanje. Izuzev,
predsjednik suda može odobriti snimanje.Samo pod zakonskim uslovima može se isključiti opšta
javnost (to je pravo građana da prisustvuju suđenju).Pa tako javnost se može isključiti:a.ako je to u
interesu državne bezbjednosti b.zbog čuvanja javnog reda c.zbog zaštite morala u demokratskom
društvu d.zbog zaštite ličnog i intimnog života optuženog e.zbog zaštite ličnog i intimnog života
oštećenog f.zbog zaštite maloljetnih lica g.zbog zaštite interesa svjedoka Sud može dopustiti da na
glavnom pretresu na kojem je javnost isključene budu prisutne službene osobe, naučni i javni radnici,
