1
1.
UVOD
Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrtnosti u svijetu od kojih godišnje
umire 17,3 milijuna osoba. Procjenjuje se kako će ova brojka rasti svake godine te da
će do 2030. godine 23 milijuna ljudi umirati od bolesti srca i krvnih žila. Nažalost,
upravo su bolesti krvo-žilnog sustava glavni uzrok smrti u našoj zemlji. Svaki sat
jedan stanovnik Hrvatske umre od iznenadne srčane smrti, a ovaj zdravstveni
problem godišnje ubije 9.000 Hrvata.
Prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji, najmanje 80 posto prijevremenih smrti zbog
bolesti srca i krvnih žila može se izbjeći ako se osnovni rizični čimbenici, kao što su
pušenje, loše prehrambene navike i fizička neaktivnost, stave "pod kontrolu".
Prosječno srce kuca 72 puta u minuti, 100.000 puta dnevno, 3.600.000 puta godišnje
te 2,5 milijardi puta tijekom života. Pazite na njega!
Ponekad simptomi srčanih problema, od kojih je među najčešćima infarkt miokarda
(kako se obično naziva srčani udar), mogu biti složeni: nije ih lako prepoznati, a
spremni smo pripisati ih nečem drugom, kao što je "pokvareni želudac", umor ili bol
u mišićima.
Srčani udar (infarkt miokarda) nastaje zbog naglog prekida protoka krvi kroz
koronarne arterije koje opskrbljuju srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima, zbog
čega u ograničenom dijelu mišićne srčane stijenke dolazi do odumiranja, tj.
propadanja stanica. Zbog smanjenja aktivne srčane mase srce više ne može normalno
pumpati krv, što za posljedicu može imati trenutačni prestanak rada srca. Nedovoljan
protok ili prekid protoka kroz koronarne arterije najčešće nastaje zbog začepljenja
arterija krvnim ugruškom, koji se vremenom postupno stvara na podlozi krvne žile
oštećene aterosklerozom. Aterosklerotski plakovi sužavaju promjer krvne žile,
stvarajući podlogu na kojoj se lako formira krvni ugrušak koji tako još više sužava
krvnu žilu.
