Aditivi u hrani

1.    Uvod
Uloga hrane u zapadnoj civilizaciji mijenja se kroz stoljeća, otvorenošću svijeta , političkih i ekonomskih razloga. Također se mijenja i naš odnos prema hrani. Oko 80 % hrane uživamo u prerađenom obliku, a industrija nam nudi brzu hranu koju je teško proizvesti bez dodataka i aditiva.
Aditivi ne smiju predstavljati rizik za zdravlje potrošača. Ne smiju zavaravati potrošača i prikriti slabosti kakovće sirovine ili načina prerade. Većina aditiva je sigurna za ljude, a neki se povezuju s ozbiljnim povećanjem oboljenja od karcinoma i astme.

2.    Što su aditivi?
Aditivima se smatraju tvari točno poznatog kemijskog sastava, koje se ne konzumiraju kao hrana, niti su tipičan sastojak hrane, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaju se hrani u svrhu poboljšanja tehnoloških i senzorskih svojstava.
Aditivi se dodaju hrani u tehnološkom postupku proizvodnje, tijekom pripreme, obrade, prerade, oblikovanja pakiranja, transporta i čuvanja.

3.    Razvrstavanje aditiva
Aditivi se rabe za: bojenje, konzerviranje, sprječavanje oksidacije, emulgiranje, stabiliziranje, zgušnjavanje, želiranje, reguliranje kiselosti, pojačavanje okusa, zaslađivanje, poliranje, održavanje svježine, tretiranje brašna i druge namjene predviđene ovim Pravilnikom.
Aditivima slične tvari rabe se za aromatiziranje, enzimatska djelovanja te kao pomoćne tvari u procesu proizvodnje.
Prehrambeni aditivi su međunarodnim pravilima utvrđene tvari koje se dodaju hrani pri tehnološkoj proizvodnji kako bi konačan proizvod mogao duže sačuvati osnovna svojstva okusa, mirisa i konzistencije. To je i preduvjet da se današnjim načinom nuđenja hrane na tržištu postigne visoka sigurnost proizvoda i zdravlje potrošača zaštiti u najvećoj mogućoj mjeri. I prije masovne industrijske proizvodnje ljudi su prerađivali hranu i pritom koristili neke tvari koje danas ubrajamo u aditive: naše bake su koristile npr. pektinnezrelih jabuka za želiranjepekmez ili prašak za pecivo ( natrijev bikarbonat i natrijev kiseli fosfat) . U domaćinstvima hranu i danas konzerviramo solju, octom, medom, šećerom, a limunovim sokom koji sadrži limunsku kiselinu ali i askorbinsku kiselinu ( vitamin C ) priječimo da svježe oguljeno voće ili povrće posmeđi.