godina. Temperatura u središtu Zemlje je oko 6000 °C i tamo se i dalje odvijaju
termonuklearne reakcije. Toplota iz usijanog jezgra se kreće ka površini Zemljine kore. Nama
je na raspolaganju samo mali deo te energije u površinskom delu dubokom do nekoliko
kilometara.

Geotermalna energija se sadrži u Zemljinoj kori i to u stenama, podzemnoj vodi,

podzemnoj vodenoj pari i magmi. U zavisnosti od sredine u kojoj se nalazi geotermalna
energija se naziva hidrogeotermalnom, petrogeotermalnom i magmogeotermalnom.
Hidrogeotermalna energija je akumulirana u podzemnim termalnim vodama čija je
temperatura veća od 10°C. Njena eksploatacija se obavlja iz izvora ili bušotina.
Petrogeotermalna energija je sadržana u suvim stenama koje ne sadrže slobodnu podzemnu
vodu. Ovih godina je počela i komercijalna proizvodnja električne energije iz elektrana koje
koriste energiju vrelih stena. Za ovu primenu potrebno je da je temperatura stena veća od
100°C.

Magmogeotermalna energija je akumulirana u usijanoj magmi i eksperimenti za njenu

eksploatacju se uspešno sprovode.

Potencijal geotermalne energije određene oblasti može se prikazati gustinom

geotermalnog toplotnog toka ( količina geotermalne toplote koja u svakoj sekundi kroz
površinu od 1 m2 iz unutrašnjosti Zemlje dolazi do njene površine ).
Prosečne vrednosti u Evropi su oko 60 mW/m2 ,dok su u nasem regionu ove vrednosti znatno
veće: preko 100 mW/m2.

2.1 POTENCIJAL I KORISCENJE

Potencijal geotermalne energije je ogroman, ima je 50000 puta više od sve energije koja

se može dobiti iz nafte i plina širom svijeta. Geotermalni resursi nalaze se u širokom spektru
dubina, od plitkih površinskih do više kilometara dubokih rezervoara vruće vode i pare koja
se može dovesti na površinu i iskoristiti.

U prirodi se geotermalna energija najčešće pojavljuje u formi vulkana, izvora vruće

vode i gejzira.

U nekim zemljama se geotermalna energija koristi već tisućljećima u obliku toplica

odnosno rekreacijsko-ljekovitog kupanja.
Ali razvoj nauke nije se ograničio samo na područje ljekovitog iskorištavanja geotermalne
energije već je iskorištavanje geotermalne energije usmjerio i prema procesu dobijanja

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
FAKULTET ZA EKOLOGIJU
Bijeljina

električne energije te grijanju kućanstava i industrijskih postrojenja.Procjenjuje se kako
toplinski tok iz unutrašnjosti do površine Zemlje iznosi 42 TW. Pri tome 8 TW potječe iz
Zemljine kore (koja čini samo 2% ukupnog volumena, ali je bogata radoaktivnim izotopima),
32,3 TW iz plašta (82% volumena), a tek 1,7 TW iz jezgre (čini 16% volumena, ali nema
izotopa). Cjelokupna bi se geotermalna energija Zemlje, procijeniti na 12,6 × 10 24 MJ, a
korena 5,4 × 10 21 MJ. Dakako, samo jedan manji dio svega toga mogao bi se učinkovito
iskorištavati. Svjetski je geotermalni potencijal stoga golem, gotovo 35 milijardi puta veći
nego što iznose današnje potrebe za energijom, no tek se vrlo mali dio toga može učinkovito
(tj. isplativo) iskorištavati, svega do dubine 5000 m.

Geotermalnu energiju je moguće koristiti za proizvodnju električne energije u

geotermalnim elektranama, toplifikaciji naseljenih mjesta, grijanje staklenika. Grijanje zgrada
i iskorištavanje geotermalne energije u procesu dobivanja struje, glavni su ali ne i jedini
načini iskorištavanja te energije. Geotermalna energija također se može iskoristiti i u druge
svrhe kao što su primjerice u proizvodnji papira ,pasterizacijimlijeka, plivačkim bazenima, u
procesu sušenja drveta i vune, planskom stočarstvu, te za mnoge druge svrhe. Na slici 1.
Prikazana su najperspektivnija podrucja za koriscenje geotermalne energije u svetu.

Slika 1.