Međunarodna ekonomija

UVOD: CILJ I SADRŽAJ MEĐUNARODNE EKONOMIJE KAO NAUČNE DISIPLINE

Cilj predmeta

Izučavanjem ovog predmeta studenti stiču znanje o međunarodnoj trgovini, međunarodnim finansijama i makroekonomiji otvorene privrede. Studenti u tom kontekstu spoznaju: razloge koji dovode do vanjske trgovine, koristi od vanjske trgovine; razloge i efekte ograničenja vanjske trgovine, značaj vanjske trgovine u ekonomiji zemlje i njezin uticaj na makroekonomske indikatore, efekte i proces liberalizacije vanjske trgovine, važnost i funkcioniranje međunarodnih integracija, kretanje izvoza i uvoza roba, usluga i kapitala (bilans plaćanja), formiranje i promjene deviznog tečaja, funkcioniranje međunarodnih finansijskih institucija.
Na ovaj način studenti će bolje razumjeti kretanja u svjetskoj privredi kao i mogućnosti uključivanja pojedinačnih, pogotovo malih, zemalja u svjetske ekonomske tokove.
Studenti će biti sposobni da razumijevaju i prate savremena kretanja u ekonomskom okruženju kao i njihov uticaj na ekonomiju pojedinačnih zemalja.

 
Sadržaj predmeta:

• Međunarodna ekonomija kao ekonomska disciplina.
• Teorije međunarodne trgovine.
• Instrumenti vanjskotrgovinske politike – vrste protekcionizma (carine, necarinske barijere, argumenti za i protiv njihovog korištenja).
• Međunarodna trgovinska politika: historija i praksa.
• Platni bilansi i devizni tečajevi
• Europska unija i ekonomske integracije.
• Makroekonomija otvorene privrede: nivoi cijena i devizni kursevi u dugom roku i output i devizni kurs u kratkom roku.
• Međunarodna makroekonomska politika.

 
OSNOVNE DEFINICIJE MEĐUNARODNE EKONOMIJE

Međunarodna ekonomija (International economics) je samostalna naučna disciplina koja ima sopstveni predmet izučavanja. Postoje dvije definicije Međunarodne ekonomije: Mekmilanova definicija i Oksfordska definicija.

• Mekmilanova definicija: Međunarodna ekonomija je dio ekonomije koji se bavi transakcijama roba i usluga između zemalja. Dijeli se na dvije oblasti: čista i monetarna teorija. Čista poklanja pažnju realnim veličinama (npr. dobicima od trgovine, odnosima razmjene) a monetarna određivanju deviznog tečaja između valuta i mehanizmima kojima se postiže ravnoteža platnog bilansa.
• Oksfordska definicija: Međunarodnu ekonomiju čine dijelovi ekonomije koji se tiču odnosa između različitih država. To uključuje razmjenu dobara i usluga, kretanje faktora, kretanje kapitala, transfer tehnologije, devizni tečaj i rezerve. Izučava državne politike, regionalne institucije i međunarodno pregovaranje.
• Od definicija autora s prostora Zapadnog Balkana vrijedi spomenuti onu koju daje prof.. Ljubomir Baban (Međunarodna ekonomija, 1998.):
• Međunarodna ekonomija „jest naučna disciplina koja se bavi proučavanjem zakonitosti u međunarodnoj razmjeni proizvoda, odnosno roba. Pod robom podrazumijevamo proizvode, usluge, rad, kapital, novac, devize, informacije, tehnologiju.“ Međunarodna ekonomija proučava teorije razmjene, platni bilans, trgovinski bilans, međunarodne finansije, tipologiju, morfologiju i strukturu svjetskog tržišta, međunarodne integracije…