Odlomak

UVOD

Društveno, a posebno moralno vaspitanje, je uvek bilo aktuelno. Svako društvo je nastojalo da na mlade generacije prenese civilizacijske i druge tekovine, iskustva i tradiciju i na taj način da uspostavi kontinuitet u svom razvoju. Pored prenošenja kulturnih i drugih tekovina, svako društvo je pred mlade postavljalo određene zahteve u pogledu normi zajedničkog života i delovanja, kao i vrednosti, značajne kako za društvo, tako i za pojedince.

U toku svog razvoja svako društvo je doživljavalo različite, veće ili manje promene. U prelomnim razdobljima te promene su izazivale potrese i u oblasti društvenog i moralnog vaspitanja mladih.

Kada je reč o moralnom vaspitanju, veoma je bitna uloga škole u prihvatanju moralnih vrednosti i usvajanju istih. Takođe je bitan i uticaj nastave i učenja na moralno vaspitavanje dece i mladih.

 

 

 

 

 

SUŠTINA, CILJ I ZADACI MORALNOG VASPITANJA

Moralno vaspitanje je uvek i društveno vaspitanje jer priprema pojedinca za zajednički život u okviru društvenih grupa i zajednica, a društveno vaspitanje je uvek i moralno zato što predstavlja pripremu za poštovanje istih tih vrednosti u životu.

Reč moral dolazi od latinske reči moralis=moralni i mores=običaj, život, što znači moralan, koji pripada moralu, živi u skladu sa moralnim zahtevima. Moral je jedan od oblika društvenog saznanja, to je složena i mnogostrana pojava društvenog života koja u sebe uključuje principe, norme, pravila i zahteve, koji određuju i regulišu ponašanja ljudi u svim oblastima društvenog i ličnog života, odnose prema stvarima i pojavama realnog sveta, kao i uzajamne odnose u ispunjavanju obaveza prema društvu, određenoj socijalnoj grupi, drugim ljudima i samom sebi.

Treba imati u vidu da se u različitim epohama, kulturama, civilizacijama i društvima brojne norme i oblici ponašanja mogu na taj način kvalifikovati, iako ne spadaju u moral is a moralom nemaju ništa zajedničko.

Moral ima tri osnovne funkcije:

• Gnoseološkoj
• Regulativnoj
• Vaspitnoj

Gnoseološka funkcija morala se iskazuje u specifičnosti uzajamnih odnosa ljudi koji imaju društveni značaj, a javljaju se u njihovom neposrednom opštenju.

Regulativna funkcija morala nastoji da uredi i uskladi odnose čoveka prema čoveku, porodici i društvu.

Vaspitna funkcija morala je zasnovana na organizovanom i usmerenom radu da se kod onih koje vaspitavamo formiraju poželjni moralni kvaliteti.

Ciljevi morala grupisani su u šest kategorija:

• Vrednosni značaj – koje određuju odnos pojedinca prema osnovnim vrednostima kao što su humanizam, internacionalizam, angažovanje, sloboda čoveka, demokratizam, poštovanje rada.
• Društveni značaj – podrazumevaju odnos pojedinca prema društvu kom pripadaju: patriotizam, društvena angažovanost, kolektivizam, disciplinovanost.
• Interpersonalni značaj – zajednički život među pojedincima i obuhvataju poštovanje tuđeg dostojanstva, uvažavanje života, toleranciju, poštovanje tuđe imovine, lojalnost, osećanje zajedništva.
• Intrapersonalni značaj – prema sebi, lično dostojanstvo, samostalnost, odgovornost, hrabrost, odvažnost, optimizam.
• Egzistencijalni značaj – grupe ciljeva od posebnog značaja, koje pojedince osposobljavaju da ličnom životu daju duboki i vrednosni smisao.
• Intelektualni značaj – saznajna ljubopitljivost, racionalnost, kritičnost, otvorenost uma, intelektualno poštenje, inovativnost.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pedagogija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Jedan komentar na “Moralno vaspitanje”

minche90 minche90 says:

postovani koliko ce proci vremena dok se ne dobiju poeni_

Komentari