Nezaposlenost

1.UVOD
Tema ovog seminarskog rada je nezaposlenost.
U nastavku ću da pisem pojam nezaposlenosti, vrste nezaposlenosti, prirodna stopa nezaposlenosti, privatni i društveni troškovi nezaposlenosti. Nezaposlenost prestavlja razliku između ponude radne snage i tražnje za njom, odnosno to je višak ponude nad tražnjom za random snagom. Frikciona nezaposlenost prisutna je u svakoj privredi a odnosi se na onaj dio ukupne nezaposlenosti koji je uzrokovan promjenom posla. Strukturna nezaposlenost nastaje kada pod uticajem promjena u strukturi tražnje započnu procesi promjena u privrednoj strukturi.
Ciklična nezaposlenost posledica je smanjenja agregatne tražnje i nivoa privredne aktivnosti u recesionoj ili depresionoj fazi ciklusa.

 
2. Pojam nezaposlenosti

Dugotrajna i ogromna nezaposlenost u vrijeme Velike ekonomske krize 1929 – 1933.,uticala je da kreatori ekonomske politike u većini tržišnih privreda u poslijeratnom periodu kao jedan od prioritetnih ciljeva postave održavanje pune zaposlenosti.                                    Nezaposlenost u svijetu 2006. godine

Posljeratni period bio je period relativno stabilnog ekonomskog rasta, a stope nezaposlenosti nisu bile na nivou koji bi prestavljao problem.

Međutim, 70-tihgodina prošlog vijeka (naročito u periodu naftnih šokova) ponovo dolazi do rasta nezaposlenosti i ona postaje jedan od najvećih makroekonomskih problema u većini ekonomija.

Postavlja se pitanje šta je, u stvari, nezaposlenost?
“Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje. Dakle, nezaposlene osobe su starije od 16 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali su bez posla. Apsolutnom nezaposlenošću nazivamo tačan broj nezaposlenih osoba, a relativnom nezaposlenošću nazivamo stopu nezaposlenosti, odnosno, omjer nezaposlenih osoba i radne snage. Pri tome se radnom snagom smatra zbroj zaposlenih i nezaposlenih osoba”