Uvod
Za informacijsku nauku fundamentalni su pojmovi obavijest kao fenomen i komunikacija kao
proces. Obavijest je postala ključni pojam za sve nauke što se bave bilo kojim oblikom
simbolične komunikacije, od matematike do kompjuterskih nauke, od logike do lingvistike,
od elektronike do bibliotekarstva od humanističkih nauke i umjetnosti do dokumentalistike,
od društvenih nauke do medicine. Informacija (engl. information, njem. Information, franc.
information) se definira kao pojam koji je predmet istraživanja informacijske nauke, ali taj
pojam sam po sebi nije novina . Postoji mišljenje da je informacija postala interdisciplinarni
fenomen, a svaka je nauka pokušala, i još pokušava, protumačiti samo jedan dio ili oblik te
složene pojave. Informacijsko društvo, s druge strane, obično se definira kao novi stupanj
društvenog kulturnog razvoja koji ima posljedice i na privatnost i osobnu sigurnost sa
stajališta funkcioniranja društva i sustava unutarnje, vanjske, i egzistencijalne sigurnosti, te
razvoj slobode osobe, demokratskih postupaka i metoda, demokracije rada, reda, mira i
produktivnosti globalnom nivou .
U savremenom, informacijskom društvu informacije postaju temeljem procesa javnog
informiranja, sastavnog dijela demokratskih i političkih procesa. Informacije postaju važan
element slobode i prava na širenje informacija koji u velikoj mjeri ovisi upravo o legitimnosti
i mogućnosti upravljanja zbirkama podataka. Razvidno je da se postupkom širenja
informacija, njihovog tiskanja, objavljivanja ili emitiranja u medijima podliježe njihovom
pogrešnom interpretiranju. Logično, jedno od ustavnopravnih i diferencirajućih sredstava
ograničavanja slobode javnog informiranja radi zaštite prava ličnosti jest pravo na ispravak
informacije.
