Danas preovladava mišljenje da je nafta nastala od masnih i voštanih supstanci različitih sitnih
životinjskih i biljnih morskih organizama - planktona. Pod povoljnim uslovima, koji su
vladali u dalekim geološkim dobima, živjele su i razmnožavale se u toplim morskim zalivima
velike količine tih organizama, međutim kad bi uginule taložile bi se na morsko dno.

U sredini siromašnoj kisikom počelo je, zbog djelovanja anaerobnih bakterija, razaranje
bjelančevina i drugih lako raspadljivih organskih materija. Otpornije masne i voštane
supstance gomilale su se onda u obliku mulja, odnosno sapropela. Taj osnovni materijal
morao je poslije, nanosom riječnog mulja, biti pokriven zaštitnim slojem. Pod pritiskom
zemljinih slojeva

, i pomalo povišene temperature, mast se pretvarala najprije u prabitumen, a

onda u naftu.

Prisustvo komplikovanih visokomolekulskih spojeva (holesterola , hormona , hlorofila i dr.)
koji nisu mogli nastati jednostavnom sintezom, te optička aktivnost nafte dokazuju njeno
organsko porijeklo. I sastav slane vode, koja prati naftu, svjedoči o njenom morskom
porijeklu.

S druge strane postoji mišljenje da nafta potiče iz neispitanih i nedovoljno poznatih dubina
Zemlje. Tome u prilog govore nalazi nafte u vulkanskim područjima (na Kamčatki),
nagomilavanje nafte u velikim dubinama u mineralima kristalastog porijekla (Venecuela) i
nalazi nafte u pukotinama litosfere u dnu Indijskog okeana.

Sl.1.Nastanak nafte i prirodnog plina

Tehnička enciklopedija, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1984.