Ratarstvo

ŽITARICE

Odnos žitarica prema klimatskim uvjetima

–     žitarice: 1) strne (prave)

–     klijaju s većim brojem primarnih korjenčića

–     cvat je metlica ili klas; zrno ima brazdicu (neki i bradicu na vrhu)

–     imaju šuplju stabljiku, sa jako izraženim nodijima

–     to su biljke dugog dana (BDD) s manjim zahtjevima za toplinu i svjetlost, a većim za H₂O

–     kad se prenesu na sjever, skraćuju vegetaciju ili malo reagiraju na duljinu dana

–     imaju potrebu za nižim temperaturama (javorizacija) i jače su otporne

–     biološki aktivna temperatura iznad 5°C, optimalna vlažnost 60 – 80 %

–     osjetljive su na sušu, osobito u fazi nalijevanja zrna

–     tu spadaju → pšenica (Triticum aestivum) à srednje niske, ponekad dlakave

→ ječam (Hordeum vulgare) à srednja ligula (jezičac), najrazvijenije uške (preklapajuće)

→ raž (Secale cereale) à srednje uške, antocijan (ljubičasta boja)

→ zob (Avena sativa) à najveća ligula (jezičac), nema uške, najveće potrebe za vodom

→ pšenoraž (Triticale sp.)

PŠENICA (Triticum aestivum)

–     strna žitarica; samooplodna; BDD

–     najvažnija žitarica → krušna

–     potječe iz Azije i južne Europe

–     jedna je od najstarijih kulturnih biljaka, uzgaja se već 60 000 godina

–     podjela prema broju kromosoma: 1) diploidna (2n = 14)

2) tetraploidna (2n = 28)

3) heksaploidna (2n = 42).