Univerzitet u Novom Sadu

Prirodno –matematički fakultet Novi Sad

Departman za hemiju,biohemiju i zaštitu životne sredine

Toksični metali u vodi

-Seminarski rad-

Student: Jovana Jokić                                                   Profesor: dr Božo Dalmacija

                                                                                                           dr Dragana Tomašević

Novi Sad, 2014. Godina

1.

Uvod

......................................................................................................................................................3

2.

Karakteristike teških metala

...............................................................................................................4

3.

Živa Hg

..................................................................................................................................................4

3.1.1.

Neorganske forme

..................................................................................................................4

3.1.2.

Organske forme

......................................................................................................................4

4.

Olovo Pb

................................................................................................................................................5

4.2.

Olovo-uticaj na životnu sredinu

.................................................................................................6

5.

Kadmijum Cd

.......................................................................................................................................6

5.1.

Putevi izloženosti kadmijuma

.....................................................................................................7

5.2.

Kadmijum-uticaj na životnu sredinu

.........................................................................................7

5.3.

Slučaj trovanja kadmijumom

.....................................................................................................7

6.

Arsen

......................................................................................................................................................8

6.1.

Putevi izloženosti arsena

..............................................................................................................8

6.2.

Arsen- uticaj na životnu sredinu

................................................................................................8

6.3.

Slučaj trovanja

.............................................................................................................................9

7.

Dospevanja teških metala u vodu

.......................................................................................................9

8.

Maksimalno dozvoljene koncentracije za toksične metale u vodi za Srbiju

................................11

9.

Zaključak

............................................................................................................................................12

10.

Literatura

.......................................................................................................................................13

background image

2. Karakteristike teških metala

 

 

Teški metali imaju široku upotrebu i nisu biorazgradljivi, odnosno perzistenti su. Imaju uspešnu 
imobilizaciju u zemljištu i vodenim sedimentima, a transportuju se putem vazduha (kao gas ili 
kao čestice adsorbovane i apsorbovane u suspendovanim česticama (prašina)) i strujanjem vode. 
Teški metali u čvrstom stanju obično ne predstavljaju problem, ali se u jonskom obliku (katjoni) 
izuzetno opasni ako se vežu na sulfhidrilne grupe (-SH) enzima  
 (

http://geol.pmf.hr/~lpalinkas/GAZO_Pred_4.pdf

).

3. Živa Hg

 

 

Jedini tečni metal. Prirodni izvor žive predstavlja isparavanje zemljine kore (dna okeana, reka, 
zemljište).   Postoji   u   elementarnom   obliku,   kao   Hg(I)   i   Hg(II)   jedinjenja,   u   organskoj   ili 
neorganskoj   formi.   Metil-živa   i   druga   organska   jedinjenja   žive   nastaju   kao   proizvod 
mikrobiološke   aktivnosti   (metanske   bakterije)   u   vodenoj   sredini.   Dominatan   oblik   Hg   u 
atmosferi je Hg

o

  i dalje se fotohemijski oksiduje do Hg

2+

. Slično nemaetalima, a suprotno od 

većine drugih metala, formira organska jedinjenja koja su veoma stabilna u životnoj sredini. 
Prirodna metilacija u kojoj učestvuju   mikroorganizmi predstavlja značajan proces u kruženju 
žive   u   životnoj   sredini   (

https://www.facebook.com/ajax/messaging/attachment.php?

attach_id=b14f28f1a059b52d17c785fc4de19246&mid=mid.1400166177418%3A32fcd4c5133d2
e6550&hash=AQDZG5hNo_lADW7F

). 

3.1.

 Toksičnost žive

3.1.1. Neorganske forme

Sve forme žive su potencijalno toksične, ali nivoi toksičnosti se znatno razlikuju. Najmanje 
toksični su neorganski tipovi žive, jer se teško resorbuju. Od neorganskih formi najopasnija su 
isparenja   žive   jer   eksploatacijom   preko   respiratornog   trakta   brzo   prodiru   u   krv   i   dalje 
transportuju   do   mozga   gde   mogu   prouzrokovati  

  ozbiljna   oštećenja 

(

http://www.cecra.dh.pmf.uns.ac.rs/pdf/drugiseminar/Agbaba-Ekotoksicnost%20metala-1.pdf

). 

3.1.2. Organske forme

Arilmerkurat  

nije ništa više toksičan od neorganskih formi, jer se lako razlaže u neorganske 

derivate u tkiva.  

Alkilmerkurat

  je najtoksičnija do sad ispitana forma (metil-živa). Stabilna 

jedinjenja   sa   dugim   vremenom   zadržavanja   u   tkivima   i   lako   se   akumuliraju   u   organizmu. 
Njihova   lipidna   rastvorljivost   je   odgovorna   za   to   što   uglavnom   deluju   na   nervno   tkivo 
(

http://www.cecra.dh.pmf.uns.ac.rs/pdf/drugiseminar/Agbaba-Ekotoksicnost%20metala-1.pdf

). 

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti