Veštačko (umjetno) disanje

VjEŠTAČKO (UMJETNO) DISANJE

Pružanje prve pomoći kod prestanka disanja i rada srca temelji se na postupku oživljavanja koji uključuje umjetno disanje i masažu srca. Prije svega važno je znati kako otvoriti dišni put te kako se utvrđuje diše li osoba i radi li joj srce.

• Otvaranje dišnog puta – Osobu bez svijesti treba okrenuti na leđa i zabaciti joj glavu podižući bradu prstima jedne ruke, dok se drugom rukom pritišće čelo. Usta moraju biti otvorena .
• Provjera disanja – Da biste provjerili postoji li spontano disanje, približite svoj obraz ustima i nosu onesviještenoga, držeći mu glavu u zabačenom položaju kao što je prikazano . Pokušajte osjetiti na svom licu zračnu struju (dah). Istodobno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenoga.
• Provjera rada srca – Znakovi rada srca su: normalno disanje, kašljanje, spontani pokreti te puls nad vratnom, palčanom ili nadlaktičnom arterijom.

Kod osoba bez svijesti s arestom srca dolazi do opuštanja mišića, pa donja čeljust i korijen jezika zapadaju prema natrag i zatvaraju dišni put.Stoga je oslobađanje dišnih puteva primarni zadatak umjetnog disanja.To se radi zabacivanjem glave prema nazad i pomicanjem donje čeljusti naprijed i gore.Postupak može biti dovoljan za uspostavu spontanog disanja, a u suprotnom se počinje sa umjetnim disanjem.
Obično se pristupa metodi usta na usta, usta na nos, a kod djece usta na nos i usta. Izdahnuti zrak sadrži 16 do 18 posto kisika, što je posve dovoljno da se spriječi ozbiljna hipoksija uz nakupljanje ugljičnog dioksida, a osoba s arestom održi na životu.
Reanimator duboko udahne, čvrsto priljubi usta na usta i/ili nos ozlijeđenog i upuhuje zrak sve dok se ne primijeti podizanje prsnog koša, a potom pusti pacijenta da pasivno izdahne upuhnuti zrak. Procedura se ponavlja svakih pet sekundi (ukupno 12 /min.), a kod male djece svake tri sekunde(ukupno20/min.).