Zaostavština
1. ZAOSTAVŠTINA
Zaostavštinu čini skup prava /i preobražajnih prava i pravnih stanja) koja su podobna za nasledjivanje, a
u trenutku delacije jesu svojina de cujusa (ostavioca).
1. skup prava koja su podobna za nasledjivanje
a) lična (neimovinska , jer su u svom nastanku trajanju i prestanku vezana za odredjenu ličnost i ne
mogu se novčano izraziti)
b) lična imovinska – pravo lične službenosti, alimentacija, ugovori intuitu personae, ne mogu se
nasledjivati. Naslediva su imovinska autorska prava, imovinska korist po pravosnažnoj sudskoj
odluci,pravo zaloge, državina,prava industijske svojine)
c) paranasledna prava – predmeti domaćinstva manje vrednosti koja služe za svakodnevnu upotrebu se
ne nasledjuju, već postaju zajednička svojina prvog naslednog reda plus roditelji.
KOD utvrdjivanja sastava zaostavštine, potrebno je imati u vidu izdvajanje iz sastava zaostavštine
po različitim osnovama:
1. izdvajanje predmeta domaćinstva
ŠTA
KO
USLOV
POSLEDICE
CRNO BELI TV predmet
domaćinstva menje
vrednosti
Prvi nasledni red i
roditelji
Da su živeli u zajednici
susvojina
TV u boji, predmet
domaćinstva veće
vrednosti
naslednici
Da su živeli u
domaćinstvu
Može da zatraži da bude
uračunat baš taj televizor
u svoj nasledni deo
PORODIČNO PRAVO & NASLEDNO PRAVO
, autori prof dr Slobodan Panov i prof dr Oliver Antić
2
Poljoprivredno zemljište
Zakonski naslednici
Zajednica života i
privredjivanja
Naslednik ako se bavi
poljoprivrednom
delatnošću može da
zahteva da mu pripadne
celo poljoprivredno
domaćinstvo sa
pripadajućim
nepokretnostima po
nameni, a
ostalimnaslednicima da
isplati u novcu njihov
nasledni deo.
2. Izdvajanje iz zaostavštine – deo naslednika koji je ovaj zaradio u toku života sa ostaviocem
sopstvenim radom.
3. Izdvajanje supružnika po osnovu bračne tekovine
4..)Davanja države na ime socijalne pomoći
5. izdvajanja po jačem osnovu(npr.komšijin bicikl) – po izlučnoj tužbi.
1.1. SMRT FIZIČKOG
LICA
Nužno, jer se živi ne nasledjuju.Bez smrti lica nema nasledjivanja. Smrt se dokazuje:
- smrtovnicom
- izvod iz MKU
- pravosnažnim rešenjem o proglašenju nestalog lica za umrlo
- pravosnažno rešenje u vanparničnom postupku o utvrdjenju činjenica smrti
KOMORIJENTI su lica koja umrla u istom trenutku u istom dogadjaju.Pošto se ne može tačno utvrditi
redosled njihovog umiranja, komorijenti se ne nasledjuju.Da bi se neko smatrao komorijentom, mora da budu
ispunjenji sledeći uslovi:
- da su umrli u istom dogadjaju

4
1.2. DOSTOJNOST ZA
NASLEDJIVANJE
1. Umišljajno ubistvo ostavioca – dokazuje se pravosnažnom sudskom predudom, a ako ne postoji
pravosnažna preduda, onda se odlukom parničnog suda odlučuje da se to reši kao prethodno pitanje.
2. Onaj ko putem pretnje, prinude ili zablude kod zaveštaoca izazove da ovaj sačini ili opzove zaveštanje
ili ga u tome spreči.
3. Ako uzrokuje da se uništi ili sakrije ili falsifikuje testament u nameri sprečavanja poslednje volje
ostavioca.
4. Teže se ogreši o ostavioca neispunjavanjem zakonske obaveze izdržavanja ili nepružanja nužne
pomoći ostaviocu.
5. Ovaj razlog je odlukom ustavnog suda ocenjen kao neustavan jer je predvidjao nedostojnost vojnom
obvezniku koje je u inostranstvu da bi izbeglo obavezu odbrane države.
Ovi razlozi za nedostojnost mogu da budu oprošteni testamentom (oproštajem). Nedostojnost ne smeta
potomcima nedostojnog da oni nasledjuju i oni nasledjuju kao da je nedostojni umro pre ostavioca.
4. OSNOV ZA NASLEDJIVANJE
- TESTAMENT
- ZAKONSKO NASLEDJIVANJE
Testament je prvi osnov za nasledjivanje. Ako ga nema ili je ništav ili se nslednik ne prihvati nasledja ili ne
može da nasledi, onda se primenjuje zakon, a samo u sledećim slučajevima i testament i zakon.:
1. ako je testament delimično ništav
2. ako se testamentom raspolagalo delom zaostavštine
NASLJEDNO PRAVO
,
autori
prof.dr.sc. Enes Bikić i notar Sefedin Suljević
5
2. ZAKONSKI NASLEDNI RED
U prvom naslednom redu na jednake delove nasledjuju deca i supružnik.
Pravo predstavljanja
-koristi se kada naslednik neće ili ne može da nasledi
- imaju ga naslednici neograničeno u prva tri zakonska nasledna reda
- pravo predstavljanja se vrši u kvalitativnom smislu po sopstvenom pravu
- pravo predstavljanja se ne primenjuje kod testamenta
Pravo predstavljanja ius representationis
, posebno je nasledno pravilo koje omogućeva potomcima
ostaviočevog srodnika koji u konkretnom slučaju neće (dao je negativnu nasledničku izjavu) ili ne može da
bude naslednik(ne doživi trenutak delacije, nedostojan je , nesposoban, isključen iz prava na nužni deo), da
stupe na njegovo mesto dobijajući onaj deo koji bi dobio njihov predak da je postao nslednik.
Ovaj institut primenjuje se samo kod zakonskog, ne i kod testamentalnog nasledjivanja.
Pravo priraštaja ius accrescendi jeste naslednopravna ustanova koja se primenjuje kada u konkretnom slučaju
iz nekog razloga nije moguuća primena prava predstavljanja, tako da nasledni deo jednog srodnika postaje
slobodan i prirasta naslednom delu naslednika istog naslednog reda. Kod nas prvo se primenjuje pravo
predstavljanja u okviru iste linije ili loze, pa tek kada u konkretnom slučaju pravo predstavljanja nije moguće,
primenjuje se pravo priraštaja.
Pravo priraštaja ne primenjuje se kod nužnog dela, tako da ako nužni naslednik ne može ili neće da nasledi,
njegov deo ne prirasta ostalim nužnim naslednicima.
2.1.
KRUG ZAKONSKIH NASLEDNIKA PRVI RED
Po ZON RS zakonski naslednici rasporedjeni su u nasledne redove po pravilima parentelarnog sistema. U
NASLJEDNO PRAVO
,
autori
Enes Hašić, Boris Krešić i Muslić Albin
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti