VISOKA MEDICINSKA ŠKOLA
PRIJEDOR
INFORMACIONO DRUŠTVO I ZDRAVSTVO
– SA POSEBNIM OSVRTOM NA KONCEPT E-ZDRAVSTAV-
Mentor: Prof. dr
Student: Vanja Amidžić, br. Indeksa:
Prijedor, 2014. godine
E-zdravstvo može direktno koristiti pacijentima poboljšavajući kvalitet njege, poboljšavanjem
pristupa medicinskim uslugama i podsticanjem samostalnoga življenja starijih i hornično
bolesnih osoba (Delegation of the European Union, 2011.). E-zdravstvo može biti korisno s
aspekta smanjivanja finansijskoga pritiska, povećavajući produktivnost zdravstvenoga sektora i
osiguranjem boljih rezultata s manje uloženih resursa (Commission of the European
Communities, 2004.).
1. Upravljanje kvalitetom i aktuelnost informacionih sistema zdravstvenom sistemu
Budući da uređenje zdravstvenog sistema direktno utiče na građane, potrebno je razviti stabilne
temelje tog sistema i uvoditi promjene samo kad postoje potrebni preduslovi te u slučajevima
kad je utvrđeno da će one osigurati bolje funkcionisanje sistema i time osigurati bolji kvalitet
življenja. Danas se na zdravlje gleda kao na temeljno ljudsko pravo te se ističe povezanost
društvenog položaja, uslova življenja i zdravlja ljudi (WHO, 2005.). Stoga je upravo kvalitet
zdravstvene skrbi preduslov za osiguranje zdravlja i poboljšanje uslova življenja.
1.1 Upravljanje kvalitetom u zdravstvenom sistemu
Brojni faktori mogu uticati na kvalitet zdravstvene zaštite. Primjerice, nedostatak finansijskih
resursa može rezultovati smanjenjem izdataka kao što su izdaci za plate ili smanjenjem broja
zaposlenih što zauzvrat nepovoljno utiče na poslovno okruženje u kojem ni izvedba neće biti
zadovoljavajuća (Martinez, 2000.).
Prema Woodwardu (2000.), faktori koji utiču na kvalitet zdravstvene skrbi, su: organizacija
zdravstvenog sisteme, raspoloživo osoblje, uvođenje promjena, pristup razvijenoj tehnologiji,
raspoloživo znanje i vještine, povezanost obrazovnog sistema i zdravstvenog sektora te
sposobnost apsorpcije i usvajanja novih znanja.
Što se tiče upravljanja kvalitetom, mogu se izdvojiti četiri temeljna načela (Diagnosis Pty
Ltd,1998.): (1) loš kvalitet posljedica je problema povezanih s funkcionisanjem sistema,
nedjelovanja ljudi unutar sistema, (2) svi su unutar organizacije odgovorni za kvalitet i za
prepoznavanje te rješavanje problema, (3) kvalitet se posmatra iz perspektive kupca (pacijenta) i
(4) loš kvalitet je skup.
Mjerenje kvaliteta se može provoditi kvalitativnim i kvantitativnim metodama te može biti
kontinuirano, periodično ili jednokratno. U posljednjih tridesetak godina razvijeno je više
modela i pristupa za mjerenje i poboljšanje kvalitete u zdravstvenom sistemu. Obično se modeli
mjerenja kvalitete zdravstvenog sistema dijele na modele osiguranja kvaliteta (engl., quality
assurance) i modele poboljšanja kvaliteta (engl., quality improvement). Prvi navedeni, pristup
osiguranja kvaliteta, temelji se na utvrđivanju jesu li određeni standardi, postavljeni od strane
trećih osoba ili grupa izvan organizacije zadovoljeni. S duge strane, pristup poboljšanju kvaliteta
predstavlja odmak od već navedenog nadzora nad zadovoljavanjem određenih standarda, te se
temelji na poboljšanju izvedbe ključnih procesa (Berwick i sur., 1991.). Usporedba dvaju
navedenih pristupa, odnosno modela upravljanja kvalitetom, nalazi se u Tabeli 1.
abela br.1: Komparacija modela osiguranja kvaliteta i modela poboljšanja kvaliteta
obilježje
model osiguranja kvaliteta
model poboljšanja kvaliteta
filozofija
loša izvedba mora se odmah
uočiti i ispraviti
poboljšanja su uvijek moguća
predmet istraživanja
ljudi
procesi
cilj
kontrola grešaka
promicanje na viši nivo
ocjena izvedbe
na temelju standarda
na temelju sposobnosti i
potreba
izvor znanja
kolege iz profesije
cjelokupno osoblje
metoda pregleda i analize
sumarna
analitička
potrebe pacijenata
ne uzimaju se u obzir
uključene u analizu
uporaba statističkih podataka
ograničena
nužna
podsticanje djelovanja
samo ako su primijećeni
nedostaci
uvijek
Izvor: prilagođeno prema Woodward, C. A. (2000.) Strategies for assisting health workers tonmodify and improve
skills: developing quality health care – a process of change. World Health Organisation discussion paper. No. 1.
Ženeva: World Health Organization.
U Evropi se model cjelovitog upravljanja kvalitetom počeo primjenjivati u zdravstvu u
posljednje dvije decenije. Temeljni elementi ovog modela su (Ovretveit, 2000.): orijentacija na
potrošača, analiza procesa, sistematska upotreba jednostavnih metoda analize problema kvaliteta,
