Dijete i ritam

DIJETE I RITAM

Uvod

Od svih muzičkih komponenti–melodija, harmonija, tonska boja –ritam je djeci
najbliži, jer odgovara njihovima zahtjevima za igrom, tačnije njihovoj potrebi za
pokretom koji je neizostavan u predškolskoj dobi.Da bi došli do značajnih elemenata u
radu na razvoju ritma kod djece predškolske dobi, potrebno je da pojasnimo jezgro
riječi. Šta je to ritam? Ritam potiče od grčke riječi rhytmus, što znači tok, dok muzički
ritam pred stavlja niz zvukova i tonova različitog vremenskog trajanja, koji se javljaju
u obliku napetosti i popuštanja. Prevedeno dječijim govorom – ritam je svuda oko nas,
u govoru, pjesmi, plesu, igri, smjeni dana i noći....Vaspitanju osjećaja za ritam treba
obratiti više pažnje,nego što se to redovno čini. Njegovo je djelovanje često
elementarno – ne primamo ga sluhom, već katkada i čitavim organizmom. Iako će se
pojedincima činiti neznačajna vrijednost pokreta kod djeteta: lupkanjem noge od pod,
praćenje muzike njihanjem tijela, ilipljeskanjem, naprotiv to su elementi koje dijete
nesvjesno ispoljava uz muziku, ali koje treba graditi da bi ritmička sposobnost postala
sastavni i nezamjenljiv dio njihove ličnosti. Šta je to što treba da znate o ritmu? Koji
su postupci u razvoju ritma u prvim koracima života naših mališana? Koja je veza
između djeteta i ritma? Na navedena pitanja pokušaće se odgovoriti u nastavku članka.

Razvoj ritma kroz postupke rada u predškolskoj dobi

Dolaskom u vrtić dijete nosi u sebi urođene ritmičke sposobnosti,koje u većoj ili
manjoj mjeri treba da budu otkrivene i unapređene. Dijete
u jasličkoj grupi će uz muziku veselo igrati,dok trogodišnja djevojčica već sanja o
tome da će,kada poraste,postati balerina.Dijete uzrasta od 3-5 godina je izuzetno
zainteresovano za ritam i to na nivou zabave. Tako i treba da bude.Ono što će ih
vaspitač još naučiti je da slušaju i razumiju, a ne samo da registruju muziku. Za
početak treba raditi na pamćenju kraćih ritmičkih motiva koji se mogu ponavljati
udarcima nogom, pljeskanjem, pucketanjem prstiju,
udarcima štapića, zveckanjem i čegrtanjem raznih vrsta zvečki itd. Ovim će se
pokazati da svaka kompozicija ima svoj ritam bez kojega bi bila neprepoznatljiva.

Primjer br.1.
MUZIČKA IGRA „TELEFON“
PODRUČJE: govor, izražavanje, stvaranje
CILJ: ponavljati kratki ritmički motiv
UZRAST: 4-7 godina
BROJ DJECE: ne više od 10
TRAJANJE: 10 –15 min.
MJESTO: u sobi –mala grupa
Opis aktivnosti: Vaspitač zamoli djecu da sjednu u red. Otkuca štapićima
ritmički motiv prvom djetetu (u kasnijem radu potrebno je ritam spojiti sa melodijom).
To dijete otkuca i prenese motiv drugom djetetu.
Igra se nastavlja od prvog do zadnjeg igrača u redu.
Dodatne aktivnosti: Djeca starije uzrasne grupe mogu i izmišljati kraći ritmičko-
melodijski motiv. Ovim će se pokazati da svaka kompozicija ima svoj ritam bez čega
bi bila neprepoznatljiva. Igra se može proširiti...
Igrajte se sa njima tako što ćete koračati u ritmu njima poznate pjesme, a onda pjevajte
pogrešno, ili čak u pogrešnom tempu. Pokažite im koliko je tada teško prepoznati
pjesmu. Ovu igru prepoznavanja poželjno jeraditi u srednjoj i starijoj uzrasnoj grupi.
Sljedeći koraci u razvoju ritma su usmjereni na doživljavanje
osjećaja za tempo, pri čemu se razvija slušni aparat i koordinacija pokreta.
Sve što vaspitaču treba jesu štapići i zvono. Počnite igru tako što ćete štapićima
otkucavati sporiji ritam, te im pojasnite da ritam koji izvodite predstavlja ritam vašeg
koraka dok hodate. Za to vrijeme, djeca vaspitača prate po sobi. Vaspitač ubrzava
ritam, uz pojašnjenjeda je to ritam kojim trčimo. (Djeca imitiraju vaspitača i trče po
sobi.) Zatim, zvonite zvonom i stanite! Kada su shvatili sve pokrete kombinujte
hodanje, trčanje i stajanje uz udarce štapićima. Takođe nevedeni segment rada na
ritmu se može dopuniti sličnim didaktičkim igrama: