Sadrzaj:
Uvod………………………………………………..1
Postupci kod KPR…………………………………..2
Masaza srca..………………………………………..4
Vetacko disanje……………………………………..8
Zakljucak…………………………………………..13
Literatura…………………………………………..16
Uvod
Kardiopulmonalna reanimacija (KPR, srčano-plućno oživljavanje) u užem je
smislu postupak koji se provodi nakon zastoja rada srca (arest) sa svrhom zaštite
mozga od oštećenja zbog nedostatne ili prekinute cirkulacije krvi, uspostave
srčano-plućne akcije i izbegavanja komplikacija. Počinje je obično
prvi koji
zatekne
osobu u arestu (bez svesti).
U širem je smislu reč o određenim postupcima čiji je cilj da ne dođe do aresta srca,
znači pokušati uspostaviti normalnu cirkulaciju, rad srca i pluća i funkcioniranje
mozga i ostalih organa. U tom smislu sprovodi se isključivo u medicinskoj
ustanovi, a izvodi je lekar uz pomoć ostaloga medicinskog osoblja.
Kad je vreme počinjanja KPR-a, tj. vremensko razdoblje koje moždana stanica
može izdržati u slučaju potpunog prekida cirkulacije, a da ne dođe do
nepopravljivih oštećenja, stručnjaci se slažu da maksimalno iznosi tri, četiri minute
(toliko može trajati prekid cirkulacije kod osobe srednje životne dobi). Neki, pak,
misle da ni taj prekid nije siguran, a drugi smatraju kako je reč o nekoliko sekundi
s’ obzirom na to da je realno da nepopravljivo oštećenje mozga može nastati i u
znatno kraćem vremenskom intervalu. Stoga je opste prihvaćeno mišljenje da
KPR
treba početi odmah
, i to u trenutku kad cirkulacija postane neodgovarajuća, tj.
prije nego što nastupi zastoj rada srca (kad to lekar smatra potrebnim) ili najkasnije
u roku tri, četiri minute od zastoja rada srca.
1
Postupci kod KPR
Standardi za KPR preporučuju
abecedni redosled postupaka
:
A
- Airway (dišni put)
B
- Breathing (disanje)
C
- Circulation (cirkulacija) i
D
- Definitivna (konačna) terapija
Cilj je prve faze zaštititi mozak od oštećenja dopremanjem kiseonikom obogaćene
krvi, što se postiže učinkovitom masažom srca i vestackim disanjem. Moždane
stanice najosjetljivije su na nedostatak kiseonika i zato najprije podložne manjku
kiseonika, zbog čega nastaju trajne promjene i propadanje stanica. Za tu fazu
odgovorne su pre svega srčana akcija i uspostava cirkulacije, tj. masaža srca i
vestacko disanje.
3
