Uvod u medicinu
JU SREDNJA EKONOMSKO-TRGOVINSKA ŠKOLA
TUZLA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA PROJEKTI RAD
TEMA: UVOD U MEDICINU
Mentor: dipl.oec.Mara Grbić
Učenik: Krešić Marina
Tuzla, februar, 2019
.
2
1
.
UVOD
................................................................................................................................................................
.
1
2
.
HISTORIJA MEDICINE
........................................................................................................................................ 2
2.1. Magijska medicina...................................................................................................................................... 4
2.2. Humoralna medicina.................................................................................................................................. 4
2.3. Paleopatološki nalazi.................................................................................................................................. 4
2.4. Paleodontologija........................................................................................................................................
5
2.5. Definicija medicine..................................................................................................................................... 5
3
.
ZADACI MEDICINE
............................................................................................................................................. 5
3.1. Podjela medicine........................................................................................................................................ 5
3.2. Zdravlje....................................................................................................................................................... 5
3.3. Bolest.........................................................................................................................................................
5
3.3.1. Bolesnik............................................................................................................................................. 6
3.3.2. Pacijent............................................................................................................................................. 7
4
.
DRUŠTVENE OSMOVE MEDICINE
..................................................................................................................... 7
4.1. Komponente društva.................................................................................................................................. 7
4.2. Rituali prelaza............................................................................................................................................. 8
4.3. Kulturne varijacije......................................................................................................................................
8
5
.
MEDICINA STAROG RIMA
................................................................................................................................. 9
5.1. Ljekari Starog Rima..................................................................................................................................... 9
5.2. Medicina Rimskog Carstva.........................................................................................................................
1
0
5.3. Rimska medicina od Galena do propasti Rimskog Carstva......................................................................... 1
1
5.4. Razvoj vojne medicine i hirurgije u Rimu................................................................................................... 1
2
6
.
BOSANSKO ATTARSTVO I LJEKARUŠE
.............................................................................................................. 1
2
6.1. Attari-drogeristi.......................................................................................................................................... 1
3
6.2. Ljekaruše.................................................................................................................................................... 1
3
6.3. Razvoj higijene i fizikalne medicine u Bosni............................................................................................... 1
4
6.4. Medicina sjeveroistočne Bosne u 19.stoljeću............................................................................................ 1
4
6.5. Mehmed Sami Šerbić.................................................................................................................................
1
4
6.6. Prva apoteka u Tuzli................................................................................................................................... 1
5
7
.
HIPOKRATOVA ZAKLETVA
................................................................................................................................ 1
5
7.1. Ženevska formulacija Hipokratove zakletve............................................................................................... 1
6
7.2. Međunarodni kodeks medicinske etike.....................................................................................................
1
6
8
.
LITERATURA
......................................................................................................................................................
.
1
7

4
nedostaci? Smatram da je bitan dio ovog seminarskog rada, zapravo dio koji pruža veoma detaljne
deficnije društevnih grupa,socijalnih interakcija, socijalnih konstrukcija stvarnosti i slično. Čovjek kao
jedinka i individua u društvu treba da je osposobljena da zna i da djeluje na najbolji mogući način na
druge pripadnike društvene grupe, a to će postići edukacijom o istim. Jedan od mojih ličnih ciljeva koje
želim postići ovim radom jeste da odati veliko poštovanje i neizmjernu zahvalnosti prvim od
praktikanata i učitelja ove humane nauke. ''Od korisnih saznanja ni jedna ne pruža takvu pomoć kao
liječenje. Ono pomaže onda kada nikakvo bogatstvo ni moć ne mogu više koristiti. Steći slavu i ugled
kod ljudi do u daleka vremena. Uspomena na dobro djelo je vrijednija od materijalne dobiti''. Ovako su
govorili oni koji su obdareni mudrošću i velika im hvala.
2. HISTORIJA MEDICINE
Prva faza historije medicine je empirija. Čovjek ne postavlja nikakva pitanja. Instinkt čovjeka kao
u životinje doveo je do razvoja iskustva. Neki ljudi stiču prva iskustva, skupljaju ih i postaju ''prvi
ljekari'', a razumiju se i u zvijezde. Empirijska medicija je bazirana na iskustvu i stara je koliko i
čovjek. Sastojala se u liječenju boli, poznavanju ljekovitih svojstava biljnih droga, sunca, vatre i
vode. Glavni nosilac empirijske medicine je žena, majka. Izvori primitivne medicine su iskustvo i
magija. Čovjek pčinje postavljati pitanja zašto i od koga nastaju bolesti pa dolazimo do druge faze
zvane magijska ili demonska medicina.
2.1. Magijska medicina
Druga faza historije medicine je demonska ili magijska medicina. Magijsku medicinu su
predstavljali i vršili plemenski vrači ili magi ili sveštenici pomoću svojih tobožnjih moći i znanja.
Mislilo se da su uzroci bolesti religiozno-magične prirode: kazne uvrijeđenih bogova, hirovi
demona, zle posljedice prekršaja tabua, neprijateljske vradžbine i sl. Čarobnjaci su posrednici
između bolesnika i tajanstvenih sila koje vladaju prirodnim pojavama. Metode liječenja su bile
magične: nošenje amuleta, zaštitna čaranja, žrtve bogovoima i sl. Za mnoge teške bolesti ljudi su
smatrali odgovornim duhove, a njihov vrač se morao obraćati duhovima da bi mogao ''izliječiti''
bolesnika. Primitivni narodi su bili ubijeđeni da njihov vrač komunicira s dugovima. Istjerivanjem
tih duhova bavili su se sveštenici, a oni su bili najbolje upućeni u astrologiju. Smatralo se da
najtačnije podatke o bolestima ljudi otkriva metoda posmatranja zvijezda i jetre žrtvenih životinja.
Proricalo se i na temelju snova.
5
2.2. Humoralna medicina
Humoralna medicina uočava razne sokove ( krv, žuč, mokraća, slina, limfa, menstrualna krv) i
smatra da je njihov poremećaj uzrok bolesti i tako nastaje sljedeća faza u razvoju medicine.
Zdravlje ili isonomia se ogleda u balansu ili ravnoteži tekućina. Stoga je menstrualni ciklus
determinisan bolešću. Među mnogim kvalitetima pominju se ravnoteža toplote i hladnoće, suvoće
i znojenja i sl.
2.3. Paleopatološki nalazi
Paleopatologija je posebna grana historije medicine koja se bavi sistematskim proučavanjem
tragova bolesti na ostacima ljudskih i životinjskih tijela iz daleke prošlosti. Otkriva nam tragove
bolesti. Na ljudskim kostima iz neolita se nalaze tragovi periostitisa, nespecifičnog
osteomijelitisa, spine bifide, akromegalije, artroze, spondiloze i slično. Dobro srasle frakture na
dugim kostima iz praistorijskog perioda ukazuju na poznavanje metoda liječenja slomljenih
kostiju. Na egipatskim mumijama uočavaju se promjene koje su karakteristične za neolitsko doba:
promjene su smislu rahitisa, sifilisa i karcinoma, steroskleroza, mokraćni i žučni kamenci,
osteohondrodistrofija i atrofične noge sa njihovim skraćenjem, što ukazuje na stanje poslije
preboljelog poliomijelitisa i tuberkoloze. U tkivima
mumija nađene su gram-negativne i gram-
pozitivne bakterije. Sigurne sifilitične promjene na kostima nađene su u XV stoljeću.
2.4. Paleodontologija
Paleodontologija je nauka koja se bavi proučavanjem razvojnih i patoloških promjena na
zubima, a važna je grana antropologije. Zubi su najotporniji dio lesa.
2.5. Definicija medicine
Medicina je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i
unaprijeđenje zdravlja kod zdravih ljudi. Medicina je naučna oblast čiji su predmer interesovanja
zdravlje i blagostanje živih bića, najprije podrazumjevajući zdravlje čovjeka. Riječ medicina
porijeklom je iz latinskog jezika i znači lijek (remedium), a upotrebljava se i
naziv
ars medicina
što u prijevodu znači umjetnost liječenja.
3. ZADACI MEDICINE
Zadaci savremene medicine su: liječiti i suzbijati bolest (kurativna medicina), i omogućiti
bolesnicima povratak u normalan život (rehabilitacija), spriječiti pojavu bolesti (preventivna
medicina) i poboljšati ili unaprijediti zdravlje (promocija zdravlja). Temeljne smjernice promocije

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti