SVEUČILIŠTE SJEVER
V A R A Ž D I N
Enriko Parlaj
Broj indeksa: 0113/336D
Odjel: Poslovna ekonomija
BALANCE SCORECARDS –
Instrument kontrolinga
Mentor:
Doc. Ante Rončević
Varaždin, lipanj 2014.
4
1. UVOD
Pojam kontroling je u europskim zemljama i SAD
-
u poznat već stotinama godina i kroz
svoj povjesni
razvoj je u različitim oblicima podržavao poduzeća u njihovoj poslovnoj
aktivnosti. Danas kontroling sve više nailazi na praktičnu primjenu i promatra se kao
neizostavna i nezamjenljiva podrška managementu u vođenju poduzeća. Teorija i praksa
kontrolinga u organizaciji poduzeća se danas sve više razvija, kao i instrumenti koje kontroler
koristi. U suvremenim uvjetima poslovanja potrebni su i suvremeni instrumenti i koncepcije
za njihovo što bolje funkcioniranje.
U današnje vrijeme poslovanje je vrlo otežano i upravljanje poduzećima nije nimalo
jednostavan zadatak za managemet. Iz toga razloga managerima je potrebno što više
instrumenata, koji će uvažavati različite aspekte okoline u kojoj poduzeće djeluje, kao i
različite aspekte složenosti i učestalost unutarnjih promjena u poduzećima, kako bi se
usmjerilo upravljanje prema uspjehu. Uvođenjem kontroling funkcije kao sastavnog dijela
suvremenog upravljanja, u poduzećima se povećava efektivnost i efikasnost (koordinacijom i
integracijom ciljeva, planiranjem,
kontrolom, informi
r
anjem, organiz
ira
njem i upravljanjem)
u radu managementa. Kontroling u poduzeću ima za cilj da svojim instrumentima koje
koristi, uočava
nastale probleme, predviđa buduće, te predlaže mjere managementu
za
njihovo što bolje i brže otklanjanje. Redovnom primjenom operativnih i strategijskih
instrumenata kontrolinga, omogućit će se ostvarivanje zadanih ciljeva i poboljšanje tržišne
pozicije poduzeća te će se olakšati proces donošenja pravovremenih i ispravnih poslovnih
odluka managementa. Jedan od instrumenata koji čini okosnicu kontrolinga u poduzećima je
Balanced Scorecard (BSC)
.
5
2. KONTROLING
Važno je razumjeti
pojam kontrolinga i njegovu ulogu u
poduzeću i samom gospodarstvu
,
te koji su
instrumenti kojima se namjerava postići željeni cilj.
2.1. Pojam i sadržaj kontrolinga
Pojam kontroling se izvodi iz korijena riječi „
control",
za koju postoji mnoštvo tumačenja:
upravljati, usmjeravati, urediti, ispitivati, nadzirati, uspoređivati i slično
. U poslovnoj
ekonomiji prevladava kibernetički usmjereno tumačenje pojma, prema kojemu se riječ
„control"
prevodi kao upravljanje, usmjeravanje, uređenje procesa.
Jedna od najčešće korištenih definicija kontrolinga u domaćoj literaturi predstavlja
kontroling kao funkciju unutar sustava menadžmenta kojom se povećava učinkovitost i
efektivnost menadžmenta, a time i sposobnost prilagodbe promjenama unutar i izvan
poduzeća. Koordinacija i integracija pojedinih podsustava menadžmenta jest način na koji
kontroling realizira svoju ulogu
1
.
Kontroling je oblik modernog koncepta upravljanja poduzećem koji, kao podrška
upravljanju i rukovođenju integrira i koordinira managerske
funkcije među kojima su
najvažnije planiranje, informiranje i nadziranje. Kontroling je širi pojam od kontrole,
suvremeni kontroling se naziva i „novom filozofijom poduzeća". Kontroling je efikasan
koncept upravljanja poslovanjem poduzeća, koji obuhvaća koordinaciju i vezu planiranja i
informiranja, te analizu i kontrolu ljudskih, materijalnih, financijskih i informacijskih resursa
radi ostvarenja ciljeva na efikasan način. To je instrument upravljanja koji čini podršku
menadžerima u procesu odlučivanja. Kontroling je podrška menadžmentu u njegovu zadatku
vođenja i usmjeravanja. Kontroling se može definirati i kao skup multidisciplinarnih znanja
koja su potrebna kako bi se na temelju bezbrojnih podataka iz poduzeća, ali i izvan njega,
prikupio optimalan broj onih koji su nužni menadžerima i svima koji upravljaju poduzećem,
kako bi kvalitetno vodili poslovanje i donosili kvalitetne odluke. Kontroling je integralna
rukovodna koncepcija, čiji je cilj da pomoću adekvatnih instrumenata usmjerava poduzeće
na postizanje što boljih rezultata. Elementi kontrolinga su instrumenti koji se međusobno
1
Osmanagić Bedenik, N. (2004.) Kontroling; abeceda poslovnog uspjeha. Zagreb: Školska knjiga
7
posljedice. Efikasnost se ostvaruje usklađivanjem svih ključnih aktivnosti u lancu vrijednosti.
Tipi
čne funkcionalne podjele aktivnosti u lancu vrijednosti su aktivnosti vođenja i aktivnosti
izvođenja. Aktivnosti vođena obuhvaćaju sustav vrednota, sustav planiranja, sustav kontrole,
informacijski sustav, sustav organiziranja, sustav upravljanja ljudskim resursima. Aktivnosti
izvođenja obuhvaćaju aktivnosti nabave, proizvodnje, prodaje, istraživanja tržišta.
Načelo praktičara
je usmjereno na neposredne poslovne ciljeve poduzeća.
Možemo reći da je osnovna svrha i cilj kontrolinga povećati efikasnost i efektivnost
poslovanja poduzeća.
Principi
kojima se kontroling vodi i kojima djeluje na objekta su koordinacija i integracija.
Koordinacija i integracija su se javile kao odgovor na pitanje harmonizacije poslovanja,
odnosno
usklađivanja unutar sustava menadžmenta.
3
Koordinacija je usklađenost, proces
stvaranja skladnog odnosa između dvaju ili više dijelova ili procesa prama promjenama
okruženja.
Integracijom kao drugim principom kontrolinga sjedinjuje se različiti dijelovi u
jedinstvenu cjelinu. Razlikujemo dvije dimenzije integracije: unutarnju integraciju i vanjsku
integraciju. Unutarnja integracija je usklađivanje operativnog, strategijskog i normativnog
upravljanja. Vanjska integracija je usmjeravanje ponašanja poduzeća da odgovara odnosnoj
situaciji okruženj
a.
Zadatke
kontrolinga možemo promatrati kroz tri dimenzije:
•
Procesnu dimenziju
•
Upravljačku dimenziju
•
Hijerarhijsku dimenziju
Ako promatramo zadatke kontrolinga kroz procesnu dimenziju tada je osnovna zadaća
kontrolinga da prati cijeli proces planiranja i kontrole u poduzeću od postavljanja ciljeva
preko strategijskog i operativnog planiranja, te da kontrolira uspjeh. Kontroling je odgovoran
za cjelokupnost i pripremljenost procesa upravljanja. Zadaci kontrolinga promatrajući kroz
upravljačku dimenziju su pribavljanje potrebnih informacija, usklađivanje pojedinih
stupnjeva nadležnosti i njihovih doprinosa, te provjeravati jesu li u poslovanju korišteni
prikladni postupci i procesi. Kontroling je u ovoj dimenziji odgovoran za daljnji razvoj procesa
upravljanja. U hijerarhijskoj dimenziji kao zadaci kontrolinga ističu se usklađivanje plana i
kontrole svih hijerarhijskih razina, od vodstva poduzeća pa sve do pojedinih odjela.
3
Osmanagić Bedenik, N. (2004.) Kontroling; abeceda poslovnog uspjeha. Zagreb: Školska knjiga
