Dijete i ritam

DIJETE I RITAM

Uvod

Od svih muzičkih komponenti–melodija, harmonija, tonska boja –ritam je djeci najbliži,jer odgovara njihovima zahtjevima za igrom, tačnije njihovoj potrebi za pokretom koji je neizostavan u predškolskoj dobi.Da bi došli do značajnih elemenata u radu na razvoju ritma kod djece predškolske dobi, potrebno je da pojasnimo jezgro riječi. Šta je to ritam? Ritampotiče od grčke riječi rhytmus,što znači tok, dok muzički ritampredstavlja niz zvukova i tonova različitog vremenskog trajanja, koji se javljaju u obliku napetosti i popuštanja. Prevedeno dječijim govorom –ritam je svuda oko nas, u govoru, pjesmi, plesu, igri, smjeni dana i noći….Vaspitanju osjećaja za ritam treba obratiti više pažnje,nego što se to redovno čini. Njegovo je djelovanje često elementarno –ne primamo ga sluhom, već katkada i čitavim organizmom. Iako će se pojedincima činiti neznačajna vrijednost pokreta kod djeteta: lupkanjem noge od pod, praćenje muzike njihanjem tijela, ilipljeskanjem, naprotiv to su elementi koje dijete nesvjesno ispoljava uz muziku, ali koje treba graditi da bi ritmička sposobnost postala sastavni i nezamjenljiv dio njihove ličnosti. Šta je to što treba da znate o ritmu? Koji su postupci u razvoju ritma u prvim koracima života naših mališana? Koja je veza između djeteta i ritma? Na navedena pitanja pokušaće se odgovoriti u nastavku članka.
Razvoj ritma kroz postupke rada u predškolskoj dobi
Dolaskom u vrtić dijete nosi u sebi urođene ritmičke sposobnosti,koje u većoj ili manjoj mjeri treba da budu otkrivene i unapređene. Dijete
u jasličkoj grupi će uz muziku veselo igrati,dok trogodišnja djevojčica već sanja o tome da će,kada poraste,postati balerina.Dijete uzrasta od 3-5 godina je izuzetno zainteresovano za ritam i to na nivou zabave. Tako i treba da bude.Ono što će ih vaspitač još naučiti je daslušaju i razumiju, a ne samo da registruju muziku. Za početak treba raditi na pamćenju kraćih ritmičkih motiva koji se mogu ponavljati udarcima nogom, pljeskanjem, pucketanjem prstiju,
udarcima štapića, zveckanjem i čegrtanjem raznih vrsta zvečki itd. Ovim će se pokazati da svaka kompozicija ima svoj ritam bez kojega bi bila neprepoznatljiva.

Primjer br.1.
MUZIČKA IGRA „TELEFON“
PODRUČJE: govor, izražavanje, stvaranje
CILJ: ponavljati kratki ritmički motiv
UZRAST: 4-7 godina
BROJ DJECE: ne više od 10
TRAJANJE: 10 –15 min.
MJESTO: u sobi –mala grupa
Opis aktivnosti: Vaspitač zamoli djecu da sjednu u red. Otkuca štapićima
ritmički motiv prvom djetetu (u kasnijem radu potrebno je ritam spojiti sa melodijom). To dijete otkuca i prenese motiv drugom djetetu.
Igra se nastavlja od prvog do zadnjeg igrača u redu.
Dodatne aktivnosti: Djeca starije uzrasne grupe mogu i izmišljati kraći ritmičko-melodijski motiv. Ovim će se pokazati da svaka kompozicija ima svoj ritam bez čega bi bila neprepoznatljiva. Igra se može proširiti…
Igrajte se sa njima tako što ćete koračati u ritmu njima poznate pjesme, a onda pjevajte pogrešno, ili čak u pogrešnom tempu. Pokažite im koliko je tada teško prepoznati pjesmu. Ovu igru prepoznavanja poželjno jeraditi u srednjoj i starijoj uzrasnoj grupi.Sljedeći koraci u razvoju ritma su usmjereni na doživljavanje
osjećaja za tempo, pri čemu se razvija slušni aparat i koordinacija pokreta.
Sve što vaspitaču treba jesu štapići i zvono. Počnite igru tako što ćete štapićima otkucavati sporiji ritam, te im pojasnite da ritam koji izvodite predstavlja ritam vašeg koraka dok hodate. Za to vrijeme, djeca vaspitača prate po sobi. Vaspitač ubrzava ritam, uz pojašnjenjeda je to ritam kojim trčimo. (Djeca imitiraju vaspitača i trče po sobi.) Zatim, zvonite zvonom i stanite! Kada su shvatili sve pokrete kombinujte hodanje, trčanje i stajanje uz udarce štapićima. Takođe nevedenisegment rada na ritmu se može dopuniti sličnim didaktičkim igrama: