Odlomak

Uvod

Na samom početku društvene evolucije postojale su, pretpostavlja se, različite rase čovekovog neposrednog pretka. Među rasno različitim hordama, ujedinjenih krvnim srodstvom i istovetnim ekonomskim interesima, vođena je nemilosrdna borba, jer je svaka od njih htela da poboljša svoj položaj i poveća sredstva za opstanak. U pocetku sukobi su vođeni do fizičkog istrebljenja pobeđenih, međjutim, kasnije pobeđeni nisu ubijani nego su pretvarani u roblje. Taj proces potčinjavanja i eksploatisanja pobeđenih etničkih grupa od strane pobedničkih, doveo je do stvaranja države i nove istorijske epohe. Ustrojstvom države “kao dela čovečanstva koji organizuje i kontroliše jedna suverena manjina”, propalo je “prirodno stanje” i umesto njega razvilo se novo “društveno stanje”. Ali, time sukobi i konflikti, nisu prestali nego su samo preinačeni. Umesto spoljne borbe među grupama razvile su se klasne i političke borbe unutar društva motivisane ekonomskim interesima, ambicijama, slavoljubljem, dinastičkim interesima i raznim drugim idealima.
Ljudsko društvo predstavlja ukupnost društvenih pojava, odnosno povezano ponašanje i delovanje ljudi, koje izaziva promena u ljudskom društvu, prirodi ili na samim ljudima. Ljudi kao pripadnici društva, kao svesna, stvaralačka i slobodna bića, slobodna su u izboru svog ponašanja, što može dovesti do nesklada.
Društvo može da postoji samo kada veliki broj ljudi posmatra veliki broj stvari sa iste tačke gledišta, kada oni imaju isto gledište o mnogim temama, kad isti događaji uslovljavaju iste misli i impresije u njihovim glavama. Društvena harmonija odnosa je idealizovani cilj, a društveni sukobi stvarnost u ljudskoj zajednici.
Društvena grupa je relativno trajna i uređena zajednica većeg ili manjeg broja ljudi koji na osnovu položaja u njoj učestvuju u vršenju različitih delatnosti radi zadovoljavanja mnogobrojnih ličnih i društvenih potreba .
Društveni odnos je osnovni pojam za razumevanje društvene dinamike, jer društvo funkcioniše putem odnosa koji se uspostavljaju između pojedinaca i društvenih grupa.
Kao posledica raznih oblika eksploatacije savremeni svet je opterećen problemima čije nagomilavanje ili razrešavanje u savremenom društvu stvara konfliktne situacije i sukobe.
U društvu kao dinamičkom totalitetu postoje i deluju različite vrste društvenih procesa. Pored integrativnih postoje i dezintrgrativni, tj.disolutivni procesi; pored kontinuiteta i diskontinuitet. U njemu pored kooperacije i harmonije među različitim društvenim grupama i elementima društvene strukture, postoje i deluju različite vrste društvenih konflikata, tako da se sa pravom govori da su društveni sukobi ne samo neizbežni pratilac života, već i nešto što je imanentno društvenom životu i vrlo često oblik u kome se on ispoljava i razvija.
Istorijski razvoj društva kao celine i društvena pokretljivost unutar jednog društva ne odvijaju se bez unutrašnjih napetosti, bez manje ili više otvorenih sukoba.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari