Dvostruko oporezivanje

Svaka država nastoji normirati svoja porezna ovlaštenja, a time i ovlaštenje na oporezivanje dohotka, na način da obuhvati poreskom obavezom sve osobe koje na njezinu teritoriju ostvare neki dohodak. To joj može poći za rukom, ali kod toga riskira mogućnost da zbog istovremenog korištenja dva načela plaćanja poreza, tj. zbog preklapanja načela svjetskog dohotka i načela izvora dohotka, dođe do dvostrukog oporezivanja. Uz taj slučaj, do te pojave dolazi i zbog činjenice što dvije ili više država smatraju određenu osobu svojim državljaninom, a time i svojim poreznim obveznikom. Činjenica postojanja tih težnji država uzrokuje međunarodno dvostruko oporezivanje, a time i neke njegove negativne posljedice, budući da ta pojava može destimulirati intenzivnu prekograničnu gospodarsku aktivnost kojoj sve države teže. Uz tu gospodarsku negativnu posljedicu te pojave postavlja se ujedno i pitanje pravednosti jer je očito da ova pojava nepravedno izaziva povećano poresko opterećenje za osobe čija je životna situacija usmjerena preko državne granice. U ovom seminarskom radu smo se bavili ovom problematikom podijelivši ga u 3 dijela. U prvom dijelu je obrađen pojam te osnovne karakteristike dvostrukog oporezivanja. Izvršena je distinkcija od pojma kumuliranje poreza, koji zajedno sa pojmom dvostrukog oporezivanja čini oblike višestrukog oporezivanja.

.