Fitofarmacija u šumarstvu

FITOFARMACIJA – SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA I NJIHOVA PRIMJENA
Pojam fitofarmacije objedinjava kompleksnu problematiku primjene sredstava zaštite bilja, a neposredno se nadovezuje na pojam fitomedicine – znanosti koja se bavi zaštitom bilja od štetočinja. Sredstva za zaštitu bilja su pripravci (posebno formulirani kemijski spojevi) koji sadrže kemijske spojeve ili žive agense i služe za zaštitu biljaka od štetočinja. Pojam štetočinje je zajednički naziv za štetne kukce, uzročnike bolesti i korove. Djelotvornost nekog sredstva zaštite bilja ukazuje na njegovo svojstvo da ubija, ometa ili sprječava razvoj štetočinja. Djelotvornost može biti izravna ili neizravna, preko biljke. Pripravci su sredstva za zaštitu bilja koja sadrže određeni postotak djelatne (aktivne) tvari ili više djelatnih tvari ili druge potrebne sastojke poput otapala, razrijeđivača, emulgatora, okvašivača, pigmenta i dr. U njih se ubrajaju i regulatori rasta, biološki pripravci i slični proizvodi za tretiranje biljaka koje ne služe za ljudsku ili životinjsku ishranu. Sredstva za zaštitu bilja često se nazivaju zajedničkim imenom pesticidi iako je taj pojam širi. Pesticidima, uz sredstva za zaštitu bilja, pripadaju i sredstva za suzbijanje nametnika na životinjama (veterinarski pripravci), sredstva za zaštitu drva i tekstila (industrijski pesticidi), sredstva za sanitarnu higijenu i sredstva opće uporabe koja služe za suzbijanje nametnika na ljudima i gamadi. Materija ovog kolegija obuhvaća sredstva za zaštitu bilja, dok se ostalim pesticidima bave pripadajuće struke. Valja naglasiti da se
sredstva za zaštitu drva često pribrajaju sredstvima za zaštitu bilja. Većina sredstava za zaštitu bilja u našoj zemlji koristi se u poljoprivredi, a manji broj u šumarstvu. Njihova je uporaba ponekad neizbježna zbog značajnih šteta koje pričinjavaju štetni kukci, patogene gljive, korovi i drugi organizmi. Osim u šumi i šumskim površinama šumari su po naravi svojih radnih mjesta dužni zaštićivati biljke i u urbanim sredinama, zaštićivati drvo i suzbijati sitne glodavce. Iz tih razloga nužno je šire poznavanje sredstava za zaštitu bilja, odnosno pesticida u širem smislu ovog pojma.

 
PROIZVODNJA I POTROŠNJA
Najveći dio aktivnih tvari sredstava za zaštitu bilja uvozi se iz inozemstva. Uvezene aktivne tvari naše tvornice formuliraju u pripravke. Neki se pripravci uvoze gotovi, pa se u nas samo prepakiraju u odgovarajuću ambalažu. Manji broj sredstava za zaštitu bilja uvozi se pripremljen za neizravno stavljanje na hrvatsko tržište. U našim tvornicama malo se sintetizira aktivnih tvari. Bez obzira na porijeklo sva sredstva za zaštitu bilja na našem tržištu mora pratitidek1aracija i upute na hrvatskom jeziku. Proizvodnu, formuliranje, pakiranje i uvoz sredstava za zaštitu bilja u nas obavljaju 3 tvornice: CHROMOS AGRO d.d. Zagreb, HERBOS d.d. Sisak i VETERINA d.d. Zagreb. Ove tri kompanije stavljaju u promet najveći dio sredstava za zaštitu bilja na našem tržištu. Postoje poduzeća koja u nas uvoze i distribuiraju gotove pripravke i to samo one za koje postoji dopuštenje u Hrvatskoj (svi natpisi obavezno na hrvatskom). Najvažniji svjetski proizvođači sredstava za zaštitu bilja imaju u Hrvatskoj svoja predstavništva. Oni svoja sredstva biljne zaštite prodaju preko naših tvornica ili eletrgovačkih poduzeća ili ih distribuiraju izravno. Najveći broj pesticidnih pripravaka prodaje se putem zastupstava inozemnih tvrtki proizvođača koje su u Hrvatskoj otvorile svoje urede (poput primjerice „Syngenta“, „Bayer“, „Dow agrosciences“, „Monsanto“, „Pinus agro“, da nabrojimo samo neke). U Hrvatskoj se u razdoblju nakon domovinskog rata svake godine trošilo 7-8 tona kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Proračunato po hektaru to je daleko manja potrošnja nego u nekim europskim zemljama. Velikom primjenom agrokemikalija (i drugim mjerama) te su zemlje znatno onečistile okoliš i tako stvorile nove probleme. Zato države EZ nastoje smanjiti sadašnju potrošnju sredstava za zaštitu bilja.