Kombinatorika i vjerovatnoća u statistici

Postoji piramida znanosti, a osnovicu te piramide čini matematika jer se jedino ona ne oslanja ni na jednu drugu znanost. Pritom još svima služi! Kaže se zato da je matematika i boginja i robinja.

Za početak teorije vjerojatnosti uzima se 1654. godina kada se pariški građanin De Mere obratio slavnim matematičarima tog vremena Pascalu i Fermatu sa sljedećim problemom:

Je li preporučljivo kladiti se da će u 24 uzastopna bacanja dviju različitih igraćih kocaka barem jednom pasti dvije šestice?

 Bio je to pokušaj da se predvidi određena situacija u kojoj je prisutna neizvjesnost ishoda. Takvi pokusi se zovu slučajni pokusi.

U mnogim se istraživanjima provode različiti pokusi ili eksperimenti. Ti pokusi mogu biti determinirani ili slučajni, a teorija vjerojatnosti se bavi slučajnim pokusima.