Kriminalistika – Uvod

1.    Pojam, predmet i zadaće kriminalistike

1.1.    Pojam kriminalistike:
Kriminalistika je disciplina koja sistemski istražuje znanstvene metode i pravila iskustva u neposrednom spriječavanju, otkrivanju i razjašnjavanju pojava kaznenih djela i utvrđivanju njihovih počinitelja.
Kazneno djelo je složena cjelina, splet sadržaja objektivne i subjektivne naravi. Objektivna (vanjska) strana pojave kaznenog djela obuhvata vrijeme, mjesto, sredstva, tok i druge objektivne okolnosti djela. Subjektivna (unutrašnja) strana odnosi se na unutrašnja zbivanja, karakteristike ličnosti počinitelja, motiv, sadržaje i oblik krivnje.
Stajališta po pitanju samostalnosti kriminalistike mogu se razvrstati u četiri skupine:
–    U prvoj skupini kriminalistika na savremenom stepenu razvoja još ne ispunjava uvjete koji su neophodni da bi joj se priznalo značenje samostalne znanosti. Kriminalistika je dio sadržaja drugih nauka. Ne odriče postojanje i važnost teorijske kriminalistike, ali kao posebne tematske cjeline. To još nije dovoljno za priznavanje samostalnosti kriminalistike kao nauke. Krajnji je rezultat gledište o kriminalistici kao učenju, cjelini znanja, sistemu pravila o neposrednom istraživanju pojava.
–    Druga skupina nekim područjima kriminalistike priznaje značenje samostalne nauke, iako prema njoj kao cjelini odnose slično kao u prvoj skupini. Zastupnici toga gledišta ističu važnost razvoja teorijske kriminlistike smatrajući da je to neophodan uvjet razvoja kriminalističke prakse, ali ujedno kretanje spram buduće samostalnosti nauke. U tu skupinu ulaze također stajališta o kriminalistici kao ukupnosti funkcijski povezanih posebnih znanstvenih disciplina.
–    Treća skupina stajališta kriminalistiku uzima kao samostalnu nauku. Oni smatraju da su njen skup znanja, određenost predmeta istraživanja, zakonitosti i metode takvi da ona ispunjava sve uvjete za samostalnu opstojnost i razvoj.
–    U četvrtu skupinu ulaze stajališta koja se temelje na posebnome sistemskom pristupu koji je obilježen time što se pojmovnom oznakom kriminalistika označava posebni sadržaj, uže područje, u pravilu prirodnih i tehničkih nauka, dok se preostali sadržaj koji su obuhvaćeni polaznim određenjem pojma kriminalistike, uključuje u šire područje kriminalističkog istraživanja. To je stajalište posebice zastupljeno u anglosaksonskim izvorima, ali također u izvorima iz romanskoga jezičkog područja.

1.2.    Predmet kriminalistike:
Kriminalistika smjera razjašnjenju pojave kaznenih djela. Istražuje sredstva i metode preventivne kriminalistike koje, prije svega, poduzima državna vlast. U središtu pozornosti kriminalistike je otkrivanje kaznenoga djela, razjašnjenje okolnosti u kojima je to djelo počinjeno, utvrđivanje počinitelja i neka druga pitanja. Ona je usmjerena na pitanja koja su u visokom stepenu ista s materijom kaznenoga postupka.
Predmet razmatranja kriminalistike je ispitivanje signala, nositelja poruke, pravila nastanka, prikupljanja i ocjene obavijesti, te njenoga korištenja u informacijskim sistemima izvanpostupovne (operativne) djelatnosti i kaznenoga postupka, zatim odnosima u vezi s tim.