Krivicno procesno pravo

Krivicno procesno pravo

1) Uvod
A) Definicije krivicnog prava
1) Realisticke definicije kpp
– kao naucne pojmove izdvajaju realna bica (kr djelo, ucinilac) od gradj. pravnog subjekta
a. Tripartitna definicija kpp
Sistem pravnih propisa kojim su regulisane radnje kp subjekata u cilju donosenja odluke suda (presuda ili rjesenje) o krivicnom djelu, uciniocu i krivicnoj sankciji.Presude,radnje i subjekti.
b. Biparptitne definicije kpp
Kao osnovni pojmovi se javljaju subjekti i radnje.
2) Juristicke definicije kpp
– Kod juristickih definicija se kao osnovni pojmovi kpp isticu subjekti i procesni odnosi. Ne zasnivaju se na realnim bicima kpp vec na pravnim odnosima (odredjuje ih pravo).
3) Mjesovita definicija kpp
– Povezuje staticnost opsteg dijela sa posebnim dijelom u kojem je iskazan kpp odnos.
B) Predmet, zadatak i načela kpp
1) Predmet i zadatak kpp
Kpp kao grana zakonodavstva predstavlja skup pravnih propisa ciji je predmet regulisanje krivicnog postupka prema uciniocima kr djela. Zadatak kpp je da regulise i predvidi postupak radi donosenja odluke o krivicnom djelu, odgovornosti ucinioca i sankciji.Zastita prav poretka

2) Nacela kpp
Nacela su instrumenti za ostvarivanje ciljeva postupka, tj opsti zahtjevi bez obzira koja je procesna radnja u pitanju, odnosno procesni subjekt. Znacaj je u tome sto su pogodna za
postizanje odredjenog cilja u krivicnom postupku. Razliciti autori razlicito vezuju nacela – za subjekat, dokaze, radnje.. Svaki od njih ima 3 elementa: prirodu, obim i dejstvo.
Prilagodjavaju se slucajevima (nisu apsolutni vec relativni). Objektivna relativnost – nisu nepromjenljiva, subjektivna kad se autori rukovode sopstvenim vidjenje.
-Nacela su vezana za subjekte (monofunkcionalnost i ne bis in idem), krivicni sud (zbornosti), tuzioca (legaliteta i oportuniteta), krivicnoprocesne radnje (usmenost, javnost, neposrednost), i sudskih odluka (vecina sudskog odlucivanja, slobodnog sudijskog uvjerenja, i dvostepenosti odlucivanja). Tu