Metode patologije

UVOD
Patologija je znanost o bolestima, čije ime potječe od grčkih riječi pathos – bolest i logos – znanosti . Predstavlja vezu između bazičnih znanosti i kliničke medicine , čiji je cilj da izuči strukturne i funkcionalne promjene u stanicama i tkivima organa ili organskih sustava uključenih u određenu bolest .
Patologija kao nauka o bolestima , pored izučavanja morfoloških promjena ( patološka morfologija ) , proučava i mehanizme nastanka i razvoja reakcija u stanicama i tkivima pod utjecajem štetnih čimbenika koji izazivaju bolest ( patogeneza ) .
Kod proučavanja nastanka i razvoja patološkog procesa i bolesti mora se uzeti u obzir uzrok koji je pokrenuo patološki proces i mehanizmi koji se uključuju u njegovom razvoju . Dio patologije koji se bavi uzrocima bolesti naziva se etiologija od grčke riječi aithia – uzrok . Patotologija je podijeljena na opću i specijalnu.
U okviru opće patologije izučavaju se opći mehanizmi patološkog procesa , lokalni i sistemski poremećaji kao odgovor organizma na štetne nokse , evolucija i ishod patoloških procesa .
U specijalnoj patologiji proučavaju se bolesti pojedinih organa odnosno organskih sustava , kao i patološki procesi određene etiologije , tijeka i evolucije .
Morfološke metode , obdukcija , histološki pregled , citološki pregled , kultura tkiva i biopsija u modernoj patologiji dopunjene su tehnikama koje omogućuju ultrastrukturnu , biokemijsku , histohemijsku , imunohemijski i molekularnu analizu patološkog procesa.

Metode u patologiji
I. Obdukcija
II. Mikroskopsko ispitivanje tkiva
III. Molekularno – biološko ispitivanje
I. OBDUKCIJA
Obdukcija ili autopsija je medicinska postupk koja podrazumijeva otvaranje i seciranje mrtvog tijela radi proučavanja ili utvrđivanja uzroka i procjene svake bolesti ili ozljede kojoj je eventualno umrla osoba bila izložena, a isto tako ima i edukativnu ulogu u spoznaji uzroka nastanka i razvoja bolesti.
Obdukcija se klasificira u tri vrste:
● Edukativno-naučna obdukcija, obavlja se s ciljem podučavanja studenata medicine ili u naučnoistraživačke svrhe.
● Sudsko-medicinska obdukcija, obavlja se s ciljem kriminalističke obrade i prikupljanja što više podataka o načinu i okolnostima smrti.
● Mrtvozornička obdukcija, obavlja se s ciljem objašnjavanja prirode nastanka i razvoja bolesti te patoloških procesa koji su doveli do smrti bolesnika i otkrivanja raznih infektivnih bolesti, kako bi se na osnovu tih podataka liječili drugi i kako bi se uzele adekvatne mjere prevencije raznih epidemija i suzbijanja bolesti.

A. Kod koga se provodi obdukcija?
Obdukcija se u pravilu izvodi na zahtjev liječnika koji je liječio pacijenta, liječnika mrtvozornika ili na zahtjev obitelji pokojnika.
Prema zakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Hrvatske obdukcija se provodi:
• kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u vezi s izvršenjem kaznenog djela,
• kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi,
• kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe,
• kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi.
• kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ravnatelj na zahtjev uže obitelji umrle osobe u sporazumu s rukovoditeljem ustrojstvene jedinice i patologom može odlučiti da se obdukcija ne provodi, međutim obdukcija se mora obavezno provesti odnosno od obdukcije se ne može odustati:
• ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka,
• ako smrt nastupi tijekom dijagnostičkog ili terapijskog zahvata,
• ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema osobe u zdravstvenu ustanovu,
• ako je osoba sudjelovala u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi,
• u slučaju smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja u svrhu liječenja sukladno posebnome zakonu.