VELEUČILIŠTE U RIJECI
POSLOVNI ODJEL
Stručni studij poduzetništva
JAVNO DOBRO
SEMINARSKI RAD
RIJEKA, 2008.
VELEUČILIŠTE U RIJECI
POSLOVNI ODJEL
Stručni studij poduzetništva
JAVNO DOBRO
SEMINARSKI RAD
Predmet:
Porezni sustav
1. UVOD
Predmet istraživanja ovog seminarskog rada su javna dobra.
Javna dobra su razne usluge države na području obrane, sudstva,
obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, komunalne djelatnosti, općenito
zakonodavne regulative i slično. To su sva dobra koja služe većem borju
korisnika, odnosno ona dobra gdje uključivanje novog korisnika ne smanjuje
zadovoljstvo postojećih i njihov dotadašnji stupanj korištenja. Pribavljanje,
upravljanje i korištenje potrebnih financijskih sredstava za mjere državnog
ispunjenja zadataka, a time i osiguranje potrebne ponude javnih dobara i usluga
je osnovni predmet uređenja svakog javnog financiranja, pa time i osnovna
financijska aktivnost suvremene države.
Svrha i ciljevi seminarskog rada su istražiti sve važnije značajke i
fenomene javnih dobara općenito, a posebice njihovo financiranje, te o svemu
navedenom primjereno formulirati rezultate istraživanja.
Podaci relevantni za obradu teme seminarskog rada obrađeni su uz
pomoć odgovarajuće kombinacije sljedećih znanstvenih metoda: povijesna
metoda, metoda indukcije, metoda dedukcije, metoda klasifikacije, metoda
komparacije, metoda deskripcije i metoda komparacije.
Strukturno, seminarski rada je podijeljen u četiri poglavlja. Prvo
poglavlje, uvod, prezentira temu rada, svrhu i ciljeve istraživanja, metode
istraživanja i strukturu rada. Drugo poglavlje se odnosi na pojam i karakteristike
javnog dobra. U trećem poglavlju prikazane su vrste javnih dobara i njihovo
zadovoljenje. Pri tome je ukazano na: čista javna dobra, nesavršena javna dobra,
mješovita dobra, te meritorna dobra. Četvrto poglavlje je zaključak, u kojem se
iznose sažeti rezultati istraživanja.
2
internalizira sve koristi upotrebe i potrošnje tog dobra. Prema tome, kupci i
proizvođači, ukoliko žele opstati na tržištu, moraju joj se prilagoditi.
Za razliku od privatnog dobra, javno se dobro mora ponuditi i učiniti
dostupnim svim korisnicima pod jednakim uvjetima. Iz toga slijedi da nije lako
utvrditi preferencije glede korištenja pojedinih javnih dobara, jer ih potencijalni
korisnici ne žele otkriti. Nitko, naime, neće izraziti spremnost da plati neko javno
dobro koje mu je dostupno besplatno. Upravo zato se ta dobra ne mogu
razmjenjivati na tržištu. Umjesto tržišta mora se pronaći neki drugi mehanizam
kojim bi se privoljeli korisnici da otkriju svoje preferencije za javnim dobrom.
Financijska aktivnost suvremene države u okviru nabave, upravljanja i
korištenja sredstava za financiranje javnih potreba ima sljedeće zadatke:
4
1)
funkciju stavljanja na raspolaganje javnih dobara i usluga (klasična
funkcija državne financijske aktivnosti),
2)
funkciju koordinacije u ostvarivanju ciljeva gospodarskog i socijalnog
razvoja (moderna funkcija ukupnog gospodarskog usmjeravanja) te
3)
funkciju koordinacije i oblikovanja u međunarodnim financijskim
odnosima (nadnacionalna financijsko
−
politička funkcija.
S obzirom na činjenicu da je pribavljanje, upravljanje i korištenje
potrebnih financijskih sredstava za mjere državnog ispunjenja izdataka, a time i
osiguranja potrebne ponude javnih dobara i usluga osnovni predmet svakog
financiranja, postavlja se pitanje zašto je uopće potreban javni sektor. Kako bi se
odgovorilo na ovo pitanje potrebno je konstatirati da tržišni mehanizam sam ne
može izvršiti sve funkcije gospodarskog razvoja nego je potrebna aktivna politika
javnog sektora koja usmjerava, korigira i dopunjuje djelovanje tržišta.
4
Jelčić, B. i dr.: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2002., str. 557.
4
