1. DEFINICIJA MOSTA-Trajnost 2-3
2. NAZIVLJE 3-4
3. DIJELOVI MOSTOVA 4-5
4. VRSTE MOSTOVA 6-7
5. SLOBODNI PROFILI 8-10
6. NIVELETA I OBLICI PROMETNE POVRŠINE 11-12
7. DINAMIČKI UTJECAJI 13-15
8. SHEME KORISNOG OPTEREĆENJA CESTOVNOG MOSTA 15-17
9. SHEME KORISNOG OPTEREĆENJA ŽELJEZNIČKOG MOSTA 18-20, ostala 20-23
10. LUKOVI I SVODOVI 23-26
11. GREDNI MOSTOVI 26-32
12. RAZUPORE 32-33
13. OVJESENE STRUKTURE 33-25
14. VISEĆI SUSTAVI 36-28
15. POKRETNI I PLUTAJUĆI MOSTOVI 38-39
16. PLUTAJUĆI MOSTOVI 40
17. STUPOVI 40-41
18. UPORNJACI 41-43
19. KOLNIČKI ZASTOR CESTOVNIH MOSTOVA 43-44
20. PRIJELAZNI UREĐAJI 44-45
21. OGRADE 46-47
22. RASVJETA 47-48
23. ODVODNJA I HIDROIZOLACIJA 48-49
24. LEŽAJEVI 50-52
25. GRAĐENJE MOSTOVA 52—monolitna 53-51 montažna 54-55 slob. Konzolna 55-57 pom.i razvl. 58
- 59( zaoktretanje), građ. Donjeg ustroja 59-60
26. MOSTOVI RIMSKOGA CARSTVA 60-61y
1
1. DEFINICIJA MOSTA
Most je građevina koja prometnicu prevodi preko zapreke.
Most, naime, nije konstrukcija, on je građevina koja u sebi sadrži nosivu konstrukciju. Konstrukcija
je samo jedan njegov, istina vrlo značajan i bitan, ali nipošto ne jedini dostatan dio.
Iz izrečene namjene mosta da prometnicu prevede preko zapreke, proizlazi da potreba za mostom
postoji tamo gdje se na trasi pružanja prometnice nalazi takova zapreka iznad koje je potrebno prevesti
prometnicu ako to nije moguće (ili nije racionalno) ostvariti njenim izravnim oslanjanjem o tlo ili na nasipu.
Zapreke pružanju prometnice nad kojima gradimo mostove mogu biti: vodotok, suha dolina, kanjon, uvala,
morski tjesnac, rukavac, kanal, druga prometnica ili bilo kakav prostor kada prometnicu trebamo voditi u
višoj razini. Iz ovoga zapravo onda proizlazi da je most nekakav diskontinuirani dio donjeg ustroja
prometnice, te je on dio prometne infrastrukture.
S gledišta njegove funkcije most je prometni, utilitarni objekt i sva njegova obilježja u prvom redu
moraju biti podređena zahtjevima odvijanja prometa zbog kojega se gradi.
TRAJNOST
Trajnost mostova definiramo njihovom sposobnošću posjedovanja zahtijevane razine sigurnosti i
upotrebljivosti u određenome vremenskom razdoblju.
Uobičajena trajnost nekog mosta jest vrijeme kroz koje su građevine sličnog tipa i od adekvatnog
materijala prosječno bile upotrebljive, dakle riječ je o prosjeku stvarno ostvarene trajnosti svih ili većine do
sada izgrađenih mostova tog tipa.
Potrebna trajnost kriterij je postavljen najčešće od strane investitora ili društva i zadatak je
graditeljima izražen kroz vrijeme u kojem bi određeni objekt trebao trajati. Primjer za mostove od različitih
gradiva danje u slijedećoj tablici:
Vrsta mosta
Trajnost
Masivni mostovi
100 godina
Mostovi od čelika na kamenim ili betonskim potpornjima
70 godina
Propusti od kamena, betona, armiranog betona
50 godina
Mostovi od drva na kamenim ili betonskim potpornjima
30 godina
Mostovi od drva na drvenim potpornjima
15 godina
Pomoćni mostovi
5 godina
Projektirana trajnost vijek je trajanja neke građevine usvojen kao kriterij u projektiranju kome je
podređen izbor svih svojstvenih činitelja građevine sposobnih daju i ostvare.
Prognozirana trajnost predstavlja preostalo očekivano vrijeme trajanja već postojećeg mosta
utvrđeno na osnovi precizne analize trenutačnog stanja svih značajnih činitelja koji utječu na trajnost,
stupnja degradacije, te usmjerenosti u razvoju elemenata objekta i vanjskih djelovanja.
Stvarno postignuta trajnost jest razdoblje u kojem je neki most doista i trajao.
2
2. utjecaji okoline
- djelovanje prirodnih sila i pojava: snijeg, led, vjetar, kiša, stajaća i tekuća voda, sunce,
temperaturne promjene, agresivni agensi iz mora, tla itd.,
- umjetna onečišćenja koja su posljedica raznih ljudskih aktivnosti npr. u industriji, koja se kao
kemijski utjecaji preko atmosfere, voda ili tla mogu prenositi na dijelove objekata,
- namjerna djelovanja koja se očituju kao kemijski učinci iz okoline kao stoje npr. soljenje
prometnih površina na mostovima radi zaštite od poledice.
3. utjecaji prometnih opterećenja
- Korisna opterećenja mostova očituju se zbog svoje prirode kao vrlo promjenljiva, a upravo to je
nepovoljno s gledišta trajnosti. Ova se promjenljivost štoviše očituje dvostruko. Kao neprestana
promjenljivost stanja opterećenja jer je ono po svojoj biti dinamičko, ali i u razvojnom slijedu jer je
ono u vremenu trajnosti nekog mosta danomice sve veće mase i sve veće brzine.
Osim toga, djelovanja prometala očituju se i kao izravni udari na prometne plohe na mostu koje se
onda troše, a kritični dijelovi i propadaju pa ih je potrebno obnavljati i mijenjati.
4. održavanje.
- Određeni radovi održavanja moraju biti unaprijed propisani i odnose se na postupke periodične
zaštite nekih dijelova konstrukcije, zatim čišćenje zbog nesmetane funkcije dijelova odvodnje, te
izmjenu trošenju podložnih dijelova strukture i prometne površine. Svako zaostajanje u
pravodobnosti provedbe bilo kojih od navedenih radova obično uvjetuje oštećivanje drugih, pa i
ubrzano propadanje čitave građevine.
Pojedine od njih nije moguće odvojeno promatrati već ih valja obuhvaćati u međuovisnosti i
uzajamnoj prožetosti.
2. NAZIVLJE
Za neke posebne vrste mostova uvriježeni su nazivi:
Propust je mali most (s rasponom do 5 m, ili površinom otvora ispod
mosta do 10 m
2
).
Vijadukt je most koji premošćuje suhu dolinu.
Nadvožnjak je most koji premošćuje prometnicu.
A)
NAZIVLJE U VEZI S RASPOREDOM MOSTA
Uzdužna dispozicija ili uzdužni raspored mosta jest grafičk
:
prikaz svih dijelova mosta u pogledu sa
strane.
Poprečna dispozicija ili poprečni raspored mosta jest grafički prikaz dijelova mosta u poprečnom
presjeku.
Slobodni profil je prostor kroz koji može prolaziti promet ispod mosta ili na mostu.
Niveleta (razinica) je osnovna linija u uzdužnom presjeku mosta a predstavlja presječnicu plohe
kolnika i vertikalne plohe koja prolazi kroz os prometnice na mostu.
Rasponska konstrukcija je nosiva struktura koja premošćuje otvor mosta.
Kolnik je ploha namijenjena prolazu vozila na mostu.
Hodnik je ploha namijenjena kretanju prolaznika na mostu.
B)
NAZIVLJE U VEZI S DIMENZIJAMA MOSTA
Ukupna duljina mosta jest razmak između krajnjih točaka mosta.
Duljina mosta je razmak između osi krajnjih ležaja mosta.
Otvor mosta je vodoravni razmak između unutrašnjih ploha stupova mosta, odnosno unutarnjih
rubova strukture uz oslonce.
Ukupni otvor jest zbroj otvora kod mosta s više raspona.
Raspon konstrukcije je razmak između osi ležaja te konstrukcije. Ako most ima nekoliko otvora i
konstrukcija će mu imati nekoliko raspona.
Ukupna širina mosta jest razmak između krajnjih točaka u poprečnom presjeku mosta.
Širina
mosta
je razmak između unutrašnjih ploha ograde na mostu.
C)
NAZIVLJE U VEZI S VISINAMA
Ukupna visina mosta je visina od dna temelja do najviše točke na mostu.
Visina konstrukcije je visina između najniže i najviše točke glavnoga rasponskog sklopa na mostu.
Slobodna visina je visina između plohe prometnice ispod mosta, odnosno mjerodavnog vodostaja,
do donjeg ruba rasponskog sklopa.
4
Raspoloživa visina je visina između plohe prometnice ispod mosta, odnosno mjerodavnog
vodostaja, do nivelete mosta.
Konstruktivna visina je visina od donjeg ruba rasponske konstrukcije do nivelete.
3. DIJELOVI MOSTOVA
Možemo reći da se svaki most sastoji iz dva osnovna ustroja i to:
-
Donji ustroj mosta u koji spadaju svi dijelovi mosta koji se nalaze ispod ležišta glavne rasponske
konstrukcije ili uz nju.
- Gornji ustroj mosta sadrži sve dijelove mosta koji se nalaze iznad ležišta glavne rasponske konstrukcije.
Svaki od ova dva osnovna dijela kod većine mostova sastoji se od po nekoliko većih sklopova ili cjelina.
Tako u donji ustroj pripadaju: stupovi i upornjaci.
-
Upornjaci su krajnji (rubni) dijelovi mostova u kojima se ostvaruje prijelaz prometnice sa sraslog
tla ili nasipa na most. Mogu se sastojati od slijedećih dijelova: temelji, stup upornjaka, krila upornjaka,
nadozid, prijelazne ploče, čunj pokosa nasipa, podnožni zidić, ležajevi i dr.
- Stupovi su dijelovi mostova o koje se oslanjaju glavne rasponske konstrukcije. Preko njih se
opterećenja od nosivih sklopova prenose u tlo. Mogu se sastojati od: temelja, tijela stupa (koji može biti
pojedinačni ili od više stupaca), ležaj ne grede, ležišta, ležajeva, ledobrana, ledoloma itd.
Različitost među mostovima više nego na donji ustroj utječe glede raznolikosti na gornji ustroj. No, ovaj se
općenito može sastojati od slijedećih cjelina: sustav nosača, pomost, kolnička konstrukcija te oprema mosta.
- Sustav nosača je nosiva struktura ili konstrukcija mosta, tj. oni dijelovi koji služe za prijenos
opterećenja nad otvorom mosta, a može se sastojati od:
glavnih nosača ili rasponske konstrukcije, sekundarnih nosača (poprečnih i podužnih) te eventualnih veza ili
spregova među njima.
- Pomost sadrži dijelove mosta koji se nalaze između prometne površine na mostu i glavnih nosača
mosta. Jasno je raščlanjen kod svođenih, a skriven kod grednih mostova. Može se sastojati od: stupova,
čeonih zidova, ispune, štednih otvora, vješaljki, zatega, sekundarnih nosača itd.
- Kolnička konstrukcija je skup nosivih elemenata preko kojih se opterećenje s prometne površine
predaje do rasponskih konstrukcija. Mogu je sačinjavati: ploča kolnika, sekundarni uzdužni i podužni
nosači, spregovi, rebra i ukrute.
Oprema mosta
je skup dijelova prvenstveno namijenjenih nesmetanom, sigurnom i udobnom odvijanju
prometa na mostu, a to su: slojevi kolnika, ograde za vozila, ograde za pješake, kolosijeci, rubnjaci,
dilatacije, elementi odvodnje, rasvjeta itd.
5
- Nesimetrične mostove.
Prema broju otvora:
-Mostovi s jednim otvorom
-Mostovi s dva otvora
- Mostovi s tri otvora
-Mostovi s više otvora.
Ritmička ujednačenost otvora:
-Mostovi s jednakim otvorima
-Mostovi s različitim otvorima
-Mostovi s ritmički različitim otvorima.
Imamo također i:
-Mostove s jednom nosivom strukturom
-Mostove s više nosivih sustava u uzdužnoj dispoziciji.
2c. prema statičkom sustavu
- Gredni mostovi
- slobodne grede
- kontinuiram nosači sa zglobovima
- kontinuirani nosači bez prekida
- Svođeni mostovi
- Razuporni mostovi
- Okvirni mostovi
- Ovješeni mostovi
- Viseći mostovi
- Mostovi s kombiniranim statičkim sustavima
2d. prema tipu glavnog nosača
- Pločasti mostovi
- Rebrasti mostovi
- Mostovi s punostjenim konstrukcijama
- Rešetkasti mostovi
- Sandučasti mostovi
- Mostovi sa složenim sustavima.
2e. prema tlocrtnom obliku
- Mostovi u pravcu
- Mostovi u zavoju.
- prema položaju osi mosta u odnosu na liniju osi stupa upornjaka mostove dijelimo na:
-
Okomite mostove
-
Kose mostove.
2f. prema položaju kolnika:
- Mostovi s kolnikom gore
- Mostovi s kolnikom dolje
- Mostovi s upuštenim kolnikom
- Mostovi s promjenljivim položajem kolnika
- Dvokatni ili višekatni mostovi
- Natkriveni mostovi.
7
