SVEUČILIŠTE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI
NATAŠA JANJIĆ
Sloboda pružanja usluga u cestovnom prometu Europske unije
(diplomski rad)
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
POMORSKI FAKULTET U RIJECI
DIPLOMSKI STUDIJ (Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu)
Sloboda pružanja usluga u cestovnom prometu Europske unije
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Prometno pravo EU
Mentor:
Dr. sc. Axel Luttenberger, izv. prof.
Studentica: Nataša Janjić
Matični broj: 0112034883
Rijeka, rujan 2013.
1
UVOD
U svrhu razvoja zajedničkog prometnog tržišta na području Europske unije, donesena je
Zajednička prometna politika EU koja je usmjerena na postizanje zadovoljavajuće razine
mobilnosti ljudi i roba uz uvažavanje dugoročne održivosti. Potpuna implementacija ove
politike (u okviru koje se stvara i jedinstveno tržište cestovnog prometa) i dalje predstavlja
dugotrajan proces za članice pa se to može navesti kao problem istraživanja ovog rada.
Kao dio Zajedničke prometne politike veliku važnost ima odvijanje cestovnog prometa
unutar područja Europske unije, pružanje cestovnih usluga na to istom području te načini i
uvjeti koje prijevoznici moraju ispuniti kako bi uopće obavljali tu vrstu djelatnosti. Ovo
prethodno navedeno može se navesti kao cilj i svrha ovog diplomskog rada. Korištene
metode istraživanja odnose se na prikupljanje podataka vezanih za problem istraživanja.
U odlomku prethodno navedeno istaknuta je važnost cestovnog prometa, no važnost te grane
prometa leži u činjenici kako je ta ona najvažnija za prijevoz putnika i robe unutar Europske
unije. Gotovo dvije trećine ukupnog prometa upravo otpada na cestovni promet. Također, i na
svakog stanovnika može se pribrojiti jedno cestovno vozilo.
Sukladno tome, potrebno je regulirati troškove koji se javljaju u prijevozu, no potrebno je i u
svrhu prometnog razvitka voditi brigu o sigurnosti prometa kao i o zaštiti okoliša.
Europskom regulativom je obuhvaćena i konkurencija između prijevoznika na nacionalnim i
međunarodnim tržištima, radni uvjeti, tehnički standardi vozila itd. Sve to biti će obuhvaćeno
ovim radom.
U svrhu razrade teme potrebno je ponajprije definiranje pojmova prometa i prometnog prava
kao i svega što oni u stvarnosti obuhvaćaju te usporedno s tim i pojmova cestovnog prometa i
cestovnog prava.
Kao važan segment rada će se javiti odvijanje cestovnog prometa unutar prostora Europske
unije, točnije obavljanje djelatnosti cestovnog prometa. Kako bi se ona ostvarila potrebno je
ponajprije ispuniti propisane uvjete pristupa tržištu cestovnog prijevoza kao i samom
obavljanju djelatnosti.
2
1.
POJAM I ZNAČENJE PROMETA I PROMETNOG PRAVA
U znanstvenim i stručnim djelima susreću se termini: prijevoz, transport, prijenos, promet,
saobraćaj, komunikacije, telekomunikacije, veze i sl., kojima autori daju različita značenja i
uvijek posebno definiraju u odnosu na predmet istraživanja.
1.1. Pojam prometa i prometnog prava
Pojam promet proizlazi iz pojma „kretanje“ (pokret, gibanje, pomicanje). To je pojam koji
ima uže značenje od pojma kretanje, jer svako kretanje nije promet, ali je svaki promet
kretanje – prijenos, prijevoz ili premještanje
1
.
Promet je uslužna djelatnost kojom se obavlja prijenos ljudi, dobara, vijesti i energije s mjesta
na mjesto. U užem se smislu definira kao transport ili prijevoz, a u širem obuhvaća transport
(prijenos ljudi i dobara) i komunikacije (prijenos vijesti, slika, ideja i uopće najrazličitijih
informacija).
2
Pojam prometa se u znanstvenoj i stručnoj literaturi često poistovjećuje s pojmom transporta i
pojmom prijevoza. Za razliku od prometa koji se odnosi na više jednoznačnih pojmova,
prijevoz označava jednoznačan pojam.
3
Promet kao bitna gospodarska grana obiluje brojnim specifičnostima, u nekim slučajevima
netipičnim za ostale gospodarske grane, te je vrlo bitan za odvijanje cjelokupnoga
gospodarstva zemlje.
4
1
Horvat, L.: Cestovno prometno pravo, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2002.
godina, str. 111.
2
Baza znanja, http://www.definiraj.com/1051/promet/ (08.05.2013.)
3
Tehnologija luka i terminala, http://ponude.biz (08.05.2013.)
4
Vukadinović, D., Pavlenić, O.: Uvjeti uključivanja cestovnih prijevoznika na prometno tržište Europe,
Suvremeni promet, br. 5., Zagreb, 2000. godina, str. 430.
4
Promet je fenomen koji zadovoljava potrebe čovjeka za premještanjem ljudi i stvari. Postao je
stalno prisutan u prostoru u vremenu, počevši od ranih migracija čovječanstva, pomorskih
putovanja i otkrića, sve do današnjih dana kada ni putovanja u svemir više nisu rijetka.
9
Nekadašnja vezanost čovjeka za dom, kućno ognjište, sklonost nekretanju, ustupila je mjesto
želji da se putuje i to sve češće, sve dalje, sve lakše, sve udobnije, sve brže, sve sigurnije i sve
jeftinije. Svim mogućim prijevoznim sredstvima, cestovnim, pomorskim i zračnim, u kojima
ni baloni više nisu izuzetak, štoviše, ima zainteresiranih prijava i za privatna putovanja u
svemir.
10
Promet je čovjeku postao potreban da bi putovao službeno i privatno, da bi zadovoljio svoju
potrebu za proizvodima ili plodovima koji se izrađuju ili uzgajaju na bilo kojoj točki na
globusu. No, promet je čovjeku potreban i u slučaju katastrofa (potresa, poplava, požara).
Tada se najbolje može ocijeniti broj i stanje raspoloživih prometnih sredstava i razvijenost
mreže prometnih putova.
Promet ima i veliku ulogu u robnoj razmjeni. Nekoć skromne karavane, a danas najmodernija
prometna sredstva za prijevoz robe, neophodan su uvjet za razvoj trgovine, razmjenu dobara i
raspodjelu svjetskih bogatstava. Sve to govori o velikom značenju prometa.
11
Prometno je pravo dijelilo i dijeli sudbinu prometa. Razvitak prometa uvjetuje i potiče
razvitak prometnog prava. Velika razgranatost, modaliteti i frekvencija suvremenog prometa,
realne opasnosti i rizici za ljude i materijalna dobra do kojih može doći uslijed pogona
motornih vozila daju prometnom pravu izuzetno značenje. Budući da je promet i nadalje u
stalnom razvoju, ali i u promjenama, a s obzirom na značenje i posljedice koje bi njegovi
poremećaj mogli imati za društvo, promet je predmet stalne brige države.
No, i ono se mijenja, prilagođava novim prometnim sredstvima, novim putovima i novim
načinima i sl. Zbog toga u prometnom pravu postoji sklonost k određenoj specijalizaciji.
Svaki oblik prometa teži da ima, a u ponekim pitanjima je to zbog njegove specifičnosti i
9
op. cit. Horvat, L.: Prometno pravo, str. 85.
10
op. cit. Horvat, L.: Cestovno prometno pravo, str. 112.
11
op. cit. Horvat, L.: Osnove cestovnog prava, str. 87.
