Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma
«Dr. Mijo Mirković»
MARINA RISTIĆ
UTJECAJ EKOLOŠKIH KATASTROFA NA
GOSPODARSTVO
Završni rad
Pula, 2016.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma
«Dr. Mijo Mirković»
MARINA RISTIĆ
UTJECAJ EKOLOŠKIH KATASTROFA NA
GOSPODARSTVO
Završni rad
JMBAG: 1988-E, redovita studentica
Studijski smjer: Management i poduzetništvo
Predmet: Management održivog razvoja
Znanstveno područje: Društvena znanost
Znanstveno polje: Ekonomija
Znanstvena grana: Opća ekonomija
Mentorica: doc. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac
Pula, srpanj 2016.
IZJAVA
o korištenju autorskog djela
Ja, Marina Ristić, dajem odobrenje Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, kao nositelju prava
iskorištavanja, da moj završni rad pod nazivom Utjecaj ekoloških katastrofa na gospodarstvo,
koristi na način da gore navedeno autorsko djelo, kao cjeloviti tekst trajno objavi u javnoj
internetskoj bazi Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te kopira u javnu
internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice (stavljanje na raspolaganje
javnosti), sve u skladu s Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima i dobrom
akademskom praksom, a radi promicanja otvorenoga, slobodnoga pristupa znanstvenim
informacijama.
Za korištenje autorskog djela na gore navedeni način ne potražujem naknadu.
U Puli, 19. srpnja 2016.
Potpis
___________________
2
1.
GLOBALNA EKOLOŠKA KRIZA
Ono što se danas zove ekološka kriza, zapravo je kulminacija nekoliko stotina godina
deforestacije, salinizacije tla, lokalnog zagađivanja i drugih destruktivnih djelatnosti
civiliziranog čovjeka. Tržište se zadnjih dvjestotinjak godina razvijalo sa nemilosrdnim stavom
prema okolišu i održivom razvoju, a ekološke katastrofe zadnjih nekoliko desetljeća upućuju
na sve veću iscrpljenost zemlje i postavlja se pitanje koliko još nam je preostalo do globalnog
uništenja. Ekološki problemi postojali su gotovo u svim ljudskim društvima o kojima postoje
podaci, ali uvelike se razlikuje povremeno i lokalno od stalnog, globalnog problema. Tako su
najprimitivnija društva stvarala najmanji ekološki otisak, a sa svakim se novim napretkom on
sve više povećavao, dolazeći do danas kada je pod utjecajem raznih industrija i tehnologija taj
otisak veći nego ikad. Da, postojale su kulture koje su mijenjale prirodu, ali su ipak živjele u
skladu s njom, ali prioriteti današnjeg modernog čovjeka u industrijaliziranom svijetu se nikako
ne poklapaju s prirodnim pravilima.
Industrijska revolucija promijenila je ljudsku povijest. Do tada je odnos čovjeka prema prirodi
bio održivog karaktera, no to se drastično promijenilo. Antropocentrizam današnjeg društva
želi imati potpunu kontrolu nad prirodom, a takav stav prema napretku i prirodi koja ga okružuje
proizveo je ekološku krizu.
1
Isto tako, porastom svjetske populacije stvorena je neravnoteža
između gospodarskog rasta i mogućnosti prirodnog okoliša da prati taj rast, ali i između razvoja
industrijskih zemalja i zemalja u razvoju.
1.1
UZROCI EKOLOŠKE KRIZE
Čovjek, zaista, ima veliku moć da utječe na promjene oko sebe, napredak tehnologije čovjeka
je doveo do razine životnog standarda koja je nekada bila nepojmljiva. Međutim, čovjek također
razvojem društva i globalne ekonomije uvelike utječe na okoliš oko sebe. Činjenica je da se
okoliš onečišćuje prije svega zato što je gospodarski sustav tako postavljen da ekonomske
odluke dovode do degradacije prirodnog okoliša, pa je tako onečišćenje posljedica proizvodnog
ili potrošačkog ciklusa.
2
1
Črnjar, M., Ekonomika i politika zaštite okoliša, Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2002, str. 15
2
ibidem, str. 27
